Kraljevina Sardinija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 60: | Redak 60: | ||
}} |
}} |
||
'''Kraljevina Sardinija''' je povijesna država koja je obuhvaćala [[otok]] [[Sardinija|Sardiniju]] i velika područja koja se danas nalaze u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Sjedište kraljevstva se nalazilo na otoku Sardiniji. |
'''Kraljevina Sardinija''' je povijesna država koja je obuhvaćala [[otok]] [[Sardinija|Sardiniju]] i velika područja koja se danas nalaze u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Sjedište kraljevstva se nalazilo na otoku Sardiniji. |
||
Često je [[sardinijsko - katalonski rat|ratovala]]<ref>Massimo Guidetti, Storia del Mediterraneo nell'antichità: 9.-1. secolo a.C, str.22</ref> sa susjedima nakon [[aragonsko osvajanje Sardinije|aragonskog osvajanja]]. U jednom je razdoblju nakon teških poraza od Judikata Arboreje gotovo cijeli otok bio arborejski, a Kraljevina Sardinija nekoliko puta se svela samo na gradove [[Cagliari]] na krajnjem jugu otoka i [[Alghero]] na krajnjem sjeverozapadu otoka. Utrnućem Judikata 1448. i padom posljednje dorijske utvrde ''Castelgenovese'' ([[Castelsardo]]) koji je uskoro promijenio ime u ''Castelaragonese'', cijeli je otok došao pod Kraljevinu Sardiniju. |
|||
Kraljevina Sardinija je igrala instrumentalnu ulogu pri stvaranju [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Nastajanjem Kraljevine Italije [[17. ožujka]] [[1861.]] godine Kraljevina Sardinija je prestala sa svojim postojanjem. Sardinijska [[Savojska dinastija|savojska]] dinastija nastavila je vladati talijanskim kraljevstvom do proglašenja republike [[1946.]] godine. |
Kraljevina Sardinija je igrala instrumentalnu ulogu pri stvaranju [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Nastajanjem Kraljevine Italije [[17. ožujka]] [[1861.]] godine Kraljevina Sardinija je prestala sa svojim postojanjem. Sardinijska [[Savojska dinastija|savojska]] dinastija nastavila je vladati talijanskim kraljevstvom do proglašenja republike [[1946.]] godine. |
Inačica od 20. ožujka 2017. u 00:38
|
Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji. Sjedište kraljevstva se nalazilo na otoku Sardiniji.
Često je ratovala[1] sa susjedima nakon aragonskog osvajanja. U jednom je razdoblju nakon teških poraza od Judikata Arboreje gotovo cijeli otok bio arborejski, a Kraljevina Sardinija nekoliko puta se svela samo na gradove Cagliari na krajnjem jugu otoka i Alghero na krajnjem sjeverozapadu otoka. Utrnućem Judikata 1448. i padom posljednje dorijske utvrde Castelgenovese (Castelsardo) koji je uskoro promijenio ime u Castelaragonese, cijeli je otok došao pod Kraljevinu Sardiniju.
Kraljevina Sardinija je igrala instrumentalnu ulogu pri stvaranju Kraljevine Italije. Nastajanjem Kraljevine Italije 17. ožujka 1861. godine Kraljevina Sardinija je prestala sa svojim postojanjem. Sardinijska savojska dinastija nastavila je vladati talijanskim kraljevstvom do proglašenja republike 1946. godine.
Bibliografijaa
- MANNO, G., Storia di Sardegna, Torino, 1825-7
- MANNO, G., Storia moderna della Sardegna dal 1793 al 1799, Torino, 1842
- CASALIS, G. - ANGIUS, V., Dizionario geografico, storico, statistico, commerciale degli stati di S. M. il Re di Sardegna, Torino, 1855
- LA MARMORA, A., Itinerario dell'isola di Sardegna, Torino, F.lli Bocca, 1860
- TOLA, P., Codex Diplomaticus Sardiniae, Torino, 1861-8, in Historiae Patriae Monumenta, Tomi X-XII
- BAUDI DI VESME, C., Codex Diplomaticus Ecclesiensis, Torino, Fratelli Bocca, 1877, in Historiae Patriae Monumenta, Tomo XVII
- BOSCOLO, A., Il feudalesimo in Sardegna, Cagliari, 1967
- MELONI, G., Genova e Aragona all'epoca di Pietro il Cerimonioso, I (1336-1354), Padova, 1971.
- MELONI, G., Genova e Aragona all'epoca di Pietro il Cerimonioso, II (1355-1360), Padova, 1976.
- LE LANNOU, M., Pastori e contadini di Sardegna, Cagliari, Della Torre, 1979
- MELONI, G., L'Italia medioevale nella cronaca di Pietro IV d'Aragona, Cagliari, 1980.
- SORGIA, G., La Sardegna spagnola, Sassari, Chiarella, 1982
- CASULA, F.C., Profilo storico della Sardegna catalano-aragonese, Cagliari, CNR, 1982
- MELONI, G., Genova e Aragona all'epoca di Pietro il Cerimonioso, III (1361-1387), Padova, 1982.
- ANATRA B. - DAY J. - SCARAFFIA L., La Sardegna medievale e moderna, Torino, UTET, 1984, in AAVV. (direzione di G. Galasso), Storia d'Italia, 1979-1995, vol. X
- TANGHERONI, M., La città dell'argento. Iglesias dalle origini alla fine del Medioevo, Napoli, Liguori, 1985
- DAY, J., Uomini e terre nella Sardegna coloniale. XII-XVIII secolo, Torino, Einaudi, 1987
- MELONI, G., Mediterraneo e Sardegna nel basso medioevo, Pisa, 1988
- ANATRA, B. - MATTONE, A. - TURTAS, R., L'età moderna. Dagli aragonesi alla fine del dominio spagnolo, Milano, Jaca Book, 1989, III vol. della collana Storia dei sardi e della Sardegna, a cura di Massimo Guidetti
- FOIS, B., Lo stemma dei quattro mori. Breve storia dell'emblema dei sardi, Sassari, G. Delfino, 1990
- TURCHI, D., Maschere, miti e feste della Sardegna, Roma, Newton-Compton, 1990
- CASULA, F.C., La Sardegna aragonese. La corona d'Aragona, Sassari, Chiarella, 1990, 2 vvoll.
- GINATEMPO M. - SANDRI L., L'Italia delle città. Il popolamento urbano tra Medioevo e Rinascimento (secoli XIII-XVI), Firenze, Le Lettere, 1990
- TANGHERONI, M., Medioevo Tirrenico. Sardegna, Toscana e Pisa, Pisa, Pacini, 1992
- MATTONE, A., La cessione del regno di Sardegna. Dal trattato di Utrecht alla presa di possesso sabauda, in “Rivista storica italiana”, 1992, fasc. I, pp. 5–89
- AAVV. (a cura di F. Manconi), La società sarda in età spagnola, Cagliari, Consiglio Regionale della Sardegna, 2 voll., 1992-3
- MELONI, G., - SIMBULA P. F., Demografia e fiscalità nei territori regi del Regno di Sardegna al principio del XV secolo, in "XV Congreso de Historia de la Corona de Aragón, El poder real en la Corona de Aragón, Jaca, 20-25 settembre 1993, pp. 157–188.
- NOTARIO, P., Il Piemonte sabaudo: dal periodo napoleonico al Risorgimento, Torino, UTET, 1993, in (a cura di G. Galasso) Storia d'Italia, vol. VIII.2
- MELONI, G., Il Parlamento di Pietro IV d'Aragona (1355), I ed., Sassari, 1993, II ed., Firenze, 1993.
- MERLIN, P.P., Il Piemonte sabaudo: stato e territori in età moderna, Torino UTET, 1994, in (a cura di G. Galasso) Storia d'Italia, vol. VIII.1
- CASULA, F.C., Storia di Sardegna, Sassari-Pisa, C. Delfino-ETS, 1994
- MELONI, G., Ramon Muntaner – Pietro IV d’Aragona, La conquista della Sardegna nelle cronache catalane, Nuoro, 1999.
- FRANCIONI, F., Vespro sardo: dagli esordi della dominazione piemontese all'insurrezione del 28 aprile 1794, Cagliari, Condaghes, 2001
- BRIGAGLIA, M. - MASTINO, A. - ORTU, G. G., Storia della Sardegna. 1.Dalle origini al Settecento, Roma-Bari, Laterza, 2002
- BRIGAGLIA, M. - MASTINO, A. - ORTU, G. G., Storia della Sardegna. 2.Dal Settecento a oggi, Roma-Bari, Laterza, 2002
- SEDDA, F., La vera storia della bandiera dei sardi, Cagliari, Condaghes, 2007
- ZICHI, G., I cattolici sardi e il Risorgimento, Villanova Monteleone, Soter Editrice, 2008 ISBN 978-88-88915-36-4
- CASULA F. C., Per un nuovo insegnamento della storia, Pisa, ETS, 2003.
- CASULA F. C., La storiografia sarda ieri e oggi, Sassari, Delfino, 2009.
- CASULA F. C., Italia. Il Grande Inganno, 1861-2011. L’unico stato al mondo che non vuole sapere quando è nato, dove è nato e qual è la sua storia, Sassari, Delfino, 2010.
- MELONI, G., Medioevo catalano. Studi (1966-1985), Sassari, 2012.
- ↑ Massimo Guidetti, Storia del Mediterraneo nell'antichità: 9.-1. secolo a.C, str.22