Oziris: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 15. studenoga 2021. u 12:00

Oziris (egip. Usir^[1]) je prvotno bio egipatski bog plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je grčki pandan Dioniz^[2]. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.

Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo Abidos.

Prikaz

Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja simbolizira vladavinu na plodnošću i vegetacijom, u ruci drži i faraonski heka i flagellum. Na glavi mu je izdužena kruna atef –simbol Gornjeg Egipta. Svi ljudi se nakon smrti poistovjećuju s Ozirisom.

Oziris u egipatskoj mitologiji

Prema egipatskoj mitologiji Geb, bog Zemlje i Nut, božica neba, imali su četvero djece, Ozirisa, Izidu, Neftis i Seta. Ova božanstva predstavljaju drugu generaciju bogova. Među njima se odvija drama. Set ubija svoga brata Ozirisa, no Izida ga uskršava. No Oziris ostaje sa druge strane stvarnosti kao vladar svijeta mrtvih. Zatim se Horus, Ozirisov sin bori sa zlim Setom za vladavinu nad Egiptom. Horus pobijeđuje i dobiva pridjevak „Osvetnik svoga oca“.

Kad je Oziris ubijen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći tijelo te ga je sakrila u luci Biblos. Međutim, Set je rasijekao tijelo, bacivši spolne organe u Nil gdje ih je pojela riba. Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć Anubisa (Anubis je vanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je mumificirao svog oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog, Duata, boravišta mrtvih. Njegova žena je došla k njemu i začela Horusa, boga sokola, što je prikazano u hramu u Denderi. Jednini izvor koji prenosi čitav mit je antički autor Plutarh, no mnogobrojni fragmenti iz egipatskih izvora potvrđuju njegovu točnost.

Oziris je sudac na posljednjem sudu koji odlučuje tko može postati sudionik vječnog života u podzemnom svijetu.

Oziris u grčko-rimskoj mitologiji

Ozirisov kult prodro je u Grčku u doba Aleksandra Velikog, a u Rim potkraj republike.^[3]

Oziris se može povezati s grčkim Dionizom, bogom vina i kazališta, jer je i Dioniz imao dva života. Putovao je svijetom promičući kulturu vina. Plutarh je zato Ozirisa smatrao Dionizom. Prema jednoj verziji koju je sastavio, Set je u grčkoj mitologiji zmija Tifon. Oziris se povezuje i sa Isusom zbog svog uskrsnuća. Isus je sin Boga Oca, a Oziris je sin Geba, "oca bogova", koji je imao mnogobrojne potomke, jer mu se uz zvijezde pripisuje da su mu djeca i Ra i Thoth. Grci su mit o Ozirisu i Izidi prilagodili grčkoj mitologiji, pa postoji i Ozirisov kip u helenskom stilu, a u Aleksandriji je pod vlašću Ptolomejevića stvoreno sinkretičko božanstvo Serapis, koje je objedinjavao Ozirisove i Hadove karakteristike. Grci su Izidu smatrali jednakoj Demetri, njihovoj božici plodnosti, a Dioniz je bio njezin nećak. Također, ponekad su Grci smatrali da Izida više sliči Iji, božici pretvornoj u kravu, a to je mišljenje nastalo zato što je Izida ponekad imala rogove i Sunčev krug, pa bi se zamijenila za Hathor.

Bilješke

↑ Petar Lisičar, str. 89.
↑ Opća enciklopedija, str. 251.
↑ Opća enciklopedija, str. 251.

Literatura

Fletcher, Joann, Drevni Egipat, Zagreb, 2008.
Lisičar, Petar, Egipat u starom vijeku, Skoplje, 1956.
Opća enciklopedija, sv. VI., Zagreb, 1980.
Uranić, Igor, Ozirisova zemlja. Egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu. Školska knjiga, Zagreb 2005. ·
Uranić, Igor, Mitologija egipatske knjige mrtvih. Školska knjiga. Zagreb 2021. ·
Uranić, Igor, Stari Egipat. Povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana. Školska knjiga, Zagreb 2002. (drugo izdanje 2005.) ·
Uranić, Igor, Sinovi Sunca. CID, Zagreb 1997.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oziris

[1] Petar Lisičar, str. 89.

[2] Opća enciklopedija, str. 251.

[3] Opća enciklopedija, str. 251.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 8: / Redak 8: @@
 == Oziris u egipatskoj mitologiji==
-Prema egipatskoj mitologiji [[Geb]], bog [[Zemlja|Zemlje]] i [[Nut]], [[boginja|božica]] [[nebo|neba]], imali su četvero djece, Ozirisa, [[Izida| Izidu]], [[Neftis]] i [[Set]]a. Izida i Oziris su bili blizanci te su bili zaljubljeni u utrobi svoje majke Nut, koja je rodila i [[zvijezda |zvijezde]]. Kada su rođeni, Izida i Oziris su se vjenčali, iako isprva nisu imali djece. Neftis se udala za Seta, iako ga je mrzila, a voljela je Ozirisa. Set je mrzio svog brata i htio ga svrgnuti s vlasti.
+Prema egipatskoj mitologiji [[Geb]], bog [[Zemlja|Zemlje]] i [[Nut]], [[Boginja|božica]] [[Nebo|neba]], imali su četvero djece, Ozirisa, [[Izida|Izidu]], [[Neftis]] i [[Set|Seta]]. Ova božanstva predstavljaju drugu generaciju bogova. Među njima se odvija drama. Set ubija svoga brata Ozirisa, no Izida ga uskršava. No Oziris ostaje sa druge strane stvarnosti kao vladar svijeta mrtvih. Zatim se Horus, Ozirisov sin bori sa zlim Setom za vladavinu nad Egiptom. Horus pobijeđuje i dobiva pridjevak „Osvetnik svoga oca“.
-Oziris je bio visok i tamnoput, te jako zgodan. Izida je bila najljepša u cijelom Egiptu. Dok su upravljali Egiptom, vladalo je blagostanje. Izgrađeni su [[hram]]ovi i [[poljoprivreda]] je cvjetala. Ali Set, koji je bio crvenokos i bijele puti, bio je ljubomoran te je odlučio ubiti brata. Dok mu je brat šetao vrtom uz Nil, Set se prerušio u [[krokodil]]a (ili [[vodenkonj]]a) te napao svog brata. Prema [[Plutarh]]u, Oziris je žrtva zavjere. Kad je Oziris utopljen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći tijelo te ga je sakrila u luci [[Biblos]]. Međutim, Set je rasijekao tijelo, bacivši spolne organe u [[Nil]] gdje ih je pojela [[riba]]. Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć [[Anubis]]a (Anubis je vanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je oživio svog oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog [[raj]]a, [[Duat]]a, boravišta mrtvih. Njegova žena je došla k njemu i začela [[Horus]]a, boga [[sokol (ptica)|sokol]]a, što je prikazano u hramu u [[Dendera|Denderi]].
+Kad je Oziris ubijen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći tijelo te ga je sakrila u luci [[Biblos]]. Međutim, Set je rasijekao tijelo, bacivši spolne organe u [[Nil]] gdje ih je pojela [[riba]]. Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć [[Anubis|Anubisa]] (Anubis je vanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je mumificirao svog oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog, [[Duat|Duata]], boravišta mrtvih. Njegova žena je došla k njemu i začela [[Horus|Horusa]], boga [[Sokol (ptica)|sokola]], što je prikazano u hramu u [[Dendera|Denderi]]. Jednini izvor koji prenosi čitav mit je antički autor [[Plutarh]], no mnogobrojni fragmenti iz egipatskih izvora potvrđuju njegovu točnost.
-Oziris je kao utjelovljenje pravde i prava, jamčio spasenje svim umrlima koji su bili dostojni vječnog života u podzemnom svijetu.<ref>Fletcher, str. 121.</ref>
+Oziris je sudac na posljednjem sudu koji odlučuje tko može postati sudionik vječnog života u podzemnom svijetu.
 ==Oziris u grčko-rimskoj mitologiji==