Vrbske žrtve: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vrbske žrtve''' je događaj u Brodu (danas [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]) koji se dogodio [[20. veljače]] [[1935]]. kada su hrvatski seljaci iz [[Gornja Vrba|Gornje Vrbe]] i [[Ruščica| |
'''Vrbske žrtve''' je događaj u Brodu (danas [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]) koji se dogodio [[20. veljače]] [[1935]]. kada su hrvatski seljaci iz [[Gornja Vrba|Gornje Vrbe]] i [[Ruščica|Ruščice]] protestirajući protiv [[velikosrpski teror|velikosrpskog terora]] dočekani ispred Gradskog groblja od [[Srbi|srpske]] [[žandamerija|žandamerije]], te tamo prebijeni i mučki ubijeni. |
||
== Buna seljaka brodskog Posavlja == |
== Buna seljaka brodskog Posavlja == |
Inačica od 1. siječnja 2008. u 20:53
Vrbske žrtve je događaj u Brodu (danas Slavonskom Brodu) koji se dogodio 20. veljače 1935. kada su hrvatski seljaci iz Gornje Vrbe i Ruščice protestirajući protiv velikosrpskog terora dočekani ispred Gradskog groblja od srpske žandamerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
Buna seljaka brodskog Posavlja
Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. (Sibinjske žrtve) iz obližnjih okolnih sela i Donjih Andrijevaca u događajima poznatijim u povijesti kao Buna seljaka brodskog Posavlja.
Dana 20. veljače 1935. na Gradskom groblju u Brodu ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora.
Na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni su:
- Mirko Milec (iz Ruščice),
- Ivan Martić (iz Ruščice),
- Stipo Mirković (iz Ruščice),
- Tomo Vargić (iz Gornje Vrbe),
- Ivan Borevković (iz Gornje Vrbe),
- Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe).
Nakon veljačkih zbivanja u Brodskom kotaru žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja. Zaredali su pregledi seoskih kuća, od seljaka je oduzeto oružje - ponajviše lovačke puške. Seljaci su se zbog takvih postupaka žalili mjerodavnim organima. Tako su se žene uhićenih požalile »zbog zlostavljanja njihovih muževa, djece i njih samih«. Službenik im je odgovorio da ih »treba sve poubijati, poklati i ponaticati na bajunete.«[1]
Upravo taj mali i opori dijalog seljanki i službenika režima predstavlja najbolji sukus situacije i zbivanja u Brodskom kotaru tijekom 1935., ali i ranijih godina.
Izrazita je nesnošljivost režima prema narodu koji je izražavao snažnu odanost Hrvatskoj seljačkoj stranci i hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog te ideje i njezina oživotvorenja seljaci sela iz okolice Slavonskog Broda bili su spremni dati i život.
Izvori
- ↑ http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_1.nsf/AllWebDocs/Sibinj Sibinjske žrtve 1935.-2005.
Vidi također
Sibinjske žrtve - događaj je usko povezan s pobunom i pogibelji seljaka u Sibinju 19. veljače 1935.