Ladislav V. Posmrtni: razlika između inačica
m Ladislav V. Posmrtni premješteno na Ladislav V Posmrtni: Pri pisanju članka koristio sam Anićev pravopis, pa mislim da je ispravno i da naziv članka bude u skladu s tim pravopisom. Točnije, po Anićevom pravopisu, iza rimskog rednog broja u imenu vla |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Image:Władysław II.jpg|thumb|266px|right|Ladislav V Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj]] |
[[Image:Władysław II.jpg|thumb|266px|right|Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj]] |
||
'''Ladislav V Posmrtni''' ([[Komárom]], [[22. veljače]] [[1440]]. - [[Prag]], [[23. studenog]] [[1457]]; [[mađarski]]: '''László Postumus''', [[češki]]: '''Ladislav Pohrobek''') još kao dječak postao je [[Ugarsko-hrvatska|ugarsko-hrvatskim]] i [[Češka|češkim]] [[kralj]]em. Vladavina mu je obilježena sukobom između njegova skrbnika Ulricha, grofa Celjskog, i mađarske velikaške obitelji Hunjadi. |
'''Ladislav V. Posmrtni''' ([[Komárom]], [[22. veljače]] [[1440]]. - [[Prag]], [[23. studenog]] [[1457]]; [[mađarski]]: '''László Postumus''', [[češki]]: '''Ladislav Pohrobek''') još kao dječak postao je [[Ugarsko-hrvatska|ugarsko-hrvatskim]] i [[Češka|češkim]] [[kralj]]em. Vladavina mu je obilježena sukobom između njegova skrbnika Ulricha, grofa Celjskog, i mađarske velikaške obitelji Hunjadi. |
||
Ladislav je bio posmrtni i jedini sin njemačkog kralja [[Albert II. Habsburg|Alberta II |
Ladislav je bio posmrtni i jedini sin njemačkog kralja [[Albert II. Habsburg|Alberta II.Habsburgovca]], koji je također bio ugarsko-hrvatski i češki kralj. Njegovi ugarski posjedi su već izabrali [[Vladislav III.|Vladislava III. Poljskoga]] za kralja kao Vladislava I, no Ladislavova majka Elizabeta prisilila je primasa da okruni Ladislava za kralja u [[Székesfehérvár|Stolnom Biogradu]] 15. svibnja 1440. Zatim je sina stavila pod skrbništvo i zaštitu svoga rođaka, koji će kasnije postati Sveti rimski car [[Fridrih III.]]. Ugarski su posjedi, međutim, objavili povelju kojom su Ladislavovu krunidbu proglasili ništavnom i nevažećom. |
||
Nakon Vladislavove smrti ([[1444]]), Ladislav je izabran za ugarskog kralja, no Fridrih je nastavio obnašati službu skrbnika kako Ladislava tako i krune sve do 1452. Skrbništvo nad djetetom je kasnije dodijeljeno Ulrichu, jednom od neprijatelja [[János Hunyadi|Jánosa Hunjadija]], koji je ranije izabran za upravitelja Ugarske sa svim kraljevskim i upravnim ovlastima. Ulrich je uspio usaditi mržnju prema obitelji Hunjadi u mladoga kralja. |
Nakon Vladislavove smrti ([[1444]]), Ladislav je izabran za ugarskog kralja, no Fridrih je nastavio obnašati službu skrbnika kako Ladislava tako i krune sve do 1452. Skrbništvo nad djetetom je kasnije dodijeljeno Ulrichu, jednom od neprijatelja [[János Hunyadi|Jánosa Hunjadija]], koji je ranije izabran za upravitelja Ugarske sa svim kraljevskim i upravnim ovlastima. Ulrich je uspio usaditi mržnju prema obitelji Hunjadi u mladoga kralja. |
||
Ladislav je, još uvijek maloljetan, [[28. |
Ladislav je, još uvijek maloljetan, [[28. listopada]] [[1453]]. okrunjen za kralja Češke kao Ladislav I. Nakon toga većinu je vremena provodio u Pragu i Beču. [[Regent]]i su vladali obima njegovim kraljevstvima: Juraj Poděbradski u Češkoj i Hunjadi u Ugarskoj. Nakon Hunjadijeve smrti (kolovoz [[1456]]), njegov je sin Ladislav Hunjadi smaknuo Ulricha kasnije iste godine. Smaknuće Ladislava Hunjadija (ožujak [[1457]]), nakon što se Ladislav V zakleo da mu neće nauditi, podiglo je takvu buru u Ugarskoj da je kralj morao bježati u [[Prag]], gdje je i umro iste godine. Stoljećima se nagađalo da su Ladislava [[otrov]]ali njegovi politički protivnici ili njegov nasljednik na češkom prijestolju, Juraj Poděbradski. Međutim, znanstvenom analizom Ladislavova [[kostur]]a [[1987]]-[[1988]]. utvrđeno je da je umro od dječje [[leukemija|leukemije]]. |
||
Inačica od 6. ožujka 2008. u 18:25
Ladislav V. Posmrtni (Komárom, 22. veljače 1440. - Prag, 23. studenog 1457; mađarski: László Postumus, češki: Ladislav Pohrobek) još kao dječak postao je ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem. Vladavina mu je obilježena sukobom između njegova skrbnika Ulricha, grofa Celjskog, i mađarske velikaške obitelji Hunjadi.
Ladislav je bio posmrtni i jedini sin njemačkog kralja Alberta II.Habsburgovca, koji je također bio ugarsko-hrvatski i češki kralj. Njegovi ugarski posjedi su već izabrali Vladislava III. Poljskoga za kralja kao Vladislava I, no Ladislavova majka Elizabeta prisilila je primasa da okruni Ladislava za kralja u Stolnom Biogradu 15. svibnja 1440. Zatim je sina stavila pod skrbništvo i zaštitu svoga rođaka, koji će kasnije postati Sveti rimski car Fridrih III.. Ugarski su posjedi, međutim, objavili povelju kojom su Ladislavovu krunidbu proglasili ništavnom i nevažećom.
Nakon Vladislavove smrti (1444), Ladislav je izabran za ugarskog kralja, no Fridrih je nastavio obnašati službu skrbnika kako Ladislava tako i krune sve do 1452. Skrbništvo nad djetetom je kasnije dodijeljeno Ulrichu, jednom od neprijatelja Jánosa Hunjadija, koji je ranije izabran za upravitelja Ugarske sa svim kraljevskim i upravnim ovlastima. Ulrich je uspio usaditi mržnju prema obitelji Hunjadi u mladoga kralja.
Ladislav je, još uvijek maloljetan, 28. listopada 1453. okrunjen za kralja Češke kao Ladislav I. Nakon toga većinu je vremena provodio u Pragu i Beču. Regenti su vladali obima njegovim kraljevstvima: Juraj Poděbradski u Češkoj i Hunjadi u Ugarskoj. Nakon Hunjadijeve smrti (kolovoz 1456), njegov je sin Ladislav Hunjadi smaknuo Ulricha kasnije iste godine. Smaknuće Ladislava Hunjadija (ožujak 1457), nakon što se Ladislav V zakleo da mu neće nauditi, podiglo je takvu buru u Ugarskoj da je kralj morao bježati u Prag, gdje je i umro iste godine. Stoljećima se nagađalo da su Ladislava otrovali njegovi politički protivnici ili njegov nasljednik na češkom prijestolju, Juraj Poděbradski. Međutim, znanstvenom analizom Ladislavova kostura 1987-1988. utvrđeno je da je umro od dječje leukemije.
| Prethodnik: | Ladislav V Posmrtni (1444-1457) | Nasljednik: |
| Vladislav I Jagelović (1424-1444) | Matija Korvin (1458-1490) |