Češka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Češka. Za druga značenja, pogledajte Češka (razdvojba).
Češka Republika
Česká republika
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Pravda vítězí
(češki: "Istina pobjeđuje")
Himna
Kde domov můj
Položaj Češke
Glavni grad Prag
Službeni jezik češki
Vlada
 - Predsjednik Miloš Zeman
 - Predsjednik Vlade Bohuslav Sobotka
Neovisnost Podjelom Čehoslovačke
1. siječnja 1993.
Površina 114. po veličini
 - ukupno 78.866 km2
 - % vode 2 %
Stanovništvo 78. po veličini
 - ukupno (2003) 10.249.216
 - gustoća 130/km2
BDP (PKM) procjena 2006.
 - ukupno 204.4 milijardi $ (46.)
 - po stanovniku 20,000 $ (37.)
Valuta češka kruna (100 halera)
Pozivni broj +420
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .cz

Češka Republika (češki: Česká republika) ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu. Glavni grad Češke je Prag. Današnja Češka sastoji se od dvije povijesne regije, Češke i Moravske, te dijela treće povijesne regije, Šleske.

Češko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 1993. da se u svim međunarodnim situacijama osim službenih dokumenata kao engleski naziv države treba koristiti Czechia [1], [2], ali u svijetu se i dalje češće koristi naziv "Czech Republic".

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Češke

Češka se pojavila krajem 9. stoljeća, kad se ujedinila pod dinastijom Přemyslovići.

Češko (Bohemsko) kraljevstvo (Bohemija) bilo je važna lokalna sila, ali njegova je moć opala zbog razaranja tijekom vjerskih sukoba kao što su bili Husitski ratovi u 15. stoljeću i Tridesetogodišnji rat u 17. stoljeću.

Kasnije je Češka potpala pod kuću Habsburg i postala dio Austro-Ugarske.

Austro-Ugarska je propala u prvom svjetskom ratu, a Česi i susjedni Slovaci ujedinili su se 1918. godine u neovisnu republiku Čehoslovačku. Ta je nova država imala znatnu njemačku manjinu u Sudetima, pa se Čehoslovačka raspala kada je Njemačka pripojila Sudete 1938. godine i kada je Slovačka postala neovisna zemlja.

Ostatak Češke (Protektorat Bohemija i Moravska) su okupirali Nijemci 1939. godine. Okupaciji je pridonio domaći kvisling Emil Hacha.

Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod utjecajem Sovjetskog Saveza od 1948. godine, pa nadalje.

Kad su češki politički vođe pokušali liberalizirati vlast tijekom "Praškog proljeća", vojska Varšavskog pakta okupirala je zemlju 1968. godine.

Čehoslovačka je stekla slobodu od Sovjetskog Saveza 1989. godine u mirnoj "Baršunastoj revoluciji". Zatim se 1. siječnja 1993. mirno podijelila na dvije neovisne republike, današnju Češku i Slovačku.

Češka je 1999. godine postala članica saveza NATO, a članica Europske unije postala je 1. svibnja 2004. godine.

Politika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Češke

Prema ustavu, Češka je parlamentarna demokracija, a šef države je predsjednik, kojeg neizravno bira parlament svakih pet godina.

Predsjednik ima određene ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce Ustavnog suda, raspušta parlament u određenim uvjetima, te ulaže veto na zakone.

Osim toga, predsjednik imenuje predsjednika vlade, koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove kabineta na prijedlog predsjednika vlade.

Češka ima dvodomni parlament sa Zastupničkim domom (Poslanecká sněmovna) i Senatom (Senát). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandat šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasovanja u dva kruga.

Najviši državni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina.

Pokrajine[uredi VE | uredi]

češke pokrajine

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Češke samoupravne pokrajine

Češka ima 13 pokrajina (kraje, jednina kraj) i jedan glavni grad (hlavní město), ovdje označen zvjezdicom (*):


pokrajine    središte stanovništvo
(09/2006)

Prag (Praha) (A) 1 186 618
Središnja Češka (Středočeský kraj)(S) Prag 1 171 200
Južna Češka (Jihočeský kraj) (C) České Budějovice   630 063
Plzeňski kraj (Plzeňský kraj) (P) Plzeň 553 896
Karlovarski kraj (Karlovarský kraj) (K) Karlovy Vary 304 770
Ústečki kraj (Ústecký kraj) (U) Ústí nad Labem 823 725
Liberečki kraj (Liberecký kraj) (L) Liberec 430 285
Královéhradečki kraj (Královéhradecký kraj) (H) Hradec Králové 549 620
Pardubički kraj (Pardubický kraj) (E) Pardubice 507 425
Vysočina (J) Jihlava 511 406
Južna Moravska (Jihomoravský kraj) (B) Brno 1 132 350
Olomoučki kraj (Olomoucký kraj) (M) Olomouc 639 857
Zlínski kraj (Zlínský kraj) (Z) Zlín 589 975
Moravsko-šleski kraj (Moravskoslezský kraj) (T) Ostrava 1 249 778

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Češke

Karta Češke

Češki (bohemski) reljef je vrlo raznolik. Na zapadu je velika nizina kroz koju teku rijeke Laba i Vltava, te koja je okružena niskim planinama Krkonoše (u Sudeti), na kojima je i najviši vrh države, Snezka (1,602 m).

Moravska, istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima Moravu ali u njoj izvire i Odra.

Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: Sjeverno more, Baltičko more i Crno more.

Klima je umjerena, ljeta su topla, a zime hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni utjecaji.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Češke

Iako najstabilnija i najbogatija među bivšim zemljama Istočnog bloka, Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije.

Gospodarstvo je živnulo u razdoblju od 2000. do 2001. godine zbog izvoza u Europsku uniju, pogotovo u Njemačku, te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača.

U budućnosti bi moglo doći do problema zbog neugodno visokih poreznih deficita.

Radi se na dovršenju privatizacije bankarstva, telekomunikacija i energetike, što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju.

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Češke

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Češke

Većina stanovnika Češke (90,4%) su Česi, koji govore češki jezik, jedan od slavenskih jezika.

Ostale etničke skupine su Moravci (3,7%), Slovaci (2%), Nijemci, Romi, Mađari, Ukrajinci i Poljaci.

Granica između Češke i Slovačke otvorena je za građane bivše države Čehoslovačke.

Glavne religije kao postoci ukupnog stanovništva: katoličanstvo (27%), protestantizam (1%), češki husiti (1%), kao i mala židovska zajednica. Najviše stanovnika izjašnjava se kao ateisti (59%), a ostali se nisu izjasnili.

Kultura[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kultura Češke

Književnici[uredi VE | uredi]

Skladatelji[uredi VE | uredi]

Državni blagdani (neradni dani)[uredi VE | uredi]

datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. siječnja Dan obnove neovisnosti Češke; Nova godina Den obnovy samostatného českého státu; Nový rok Češka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Čeholovačke.
klizni datum Uskrsni ponedjeljak Velikonoční pondělí Dan nakon Uskrsa.
1. svibnja Praznik rada Svátek práce  
8. svibnja Dan oslobođenja Den osvobození Od 1945., kad je završio Drugi svjetski rat
5. srpnja Dan Ćirila i Metoda Den slovanských věrozvěstů Cyrila a Metoděje Godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo.
6. srpnja Dan Jana Husa Den upálení mistra Jana Husa Vjerski reformator Jan Hus spaljen je 1415.
28. rujna Dan sv. Vjenceslava (Dan češke državnosti) Den české státnosti Godine 935. sveti Vjenceslav, svetac zaštitnik Češke, pao je od bratove ruke.
28. listopada Dan neovisne Čehoslovačke Den vzniku samostatného československého státu Čehoslovačka je stvorena 1918.
17. studenog Dan borbe za slobodu i demokraciju Den boje za svobodu a demokracii U spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Bašunastu revoluciju.
24. prosinca Badnjak Štědrý den  
25. prosinca Božić 1. svátek vánoční  
26. prosinca Sveti Stjepan 2. svátek vánoční  

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Češka
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Republika Češka
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Republike Češke