Morski krokodil

Morski krokodil
Morski krokodil (Crocodylus porosus)
Status zaštite
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Reptilia
Red:	Crocodilia
Porodica:	Crocodylidae
Rod:	Crocodylinae
Vrsta:	C. porosus
Dvojno ime
Crocodylus porosus
Rasprostranjenost
Rasprostranjenost morskog krokodila
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Morski krokodil (Crocodylus porosus) je najveća živuća vrsta krokodila i gmazova. Živi u odgovarajućoj okolini širom jugoistočne Azije i Sjevernog teritorija u Australiji.

Izgled

Prosječan odrasli mužjak morskog krokodila je od 4.8 do 5 metara dugačak i teži otprilike oko 770 kilograma. Ženke su mnogo manje od mužjaka, i dugačke su od 2.1 do 2.7 metara. Za razliku od ostalih krokodila čija su tijela više vitkije linije, morski ima širu građu tijela, kao i osobinu da ima manje oklopnih ploča na vratu. Ovo dovodi do teorije da je ovaj krokodil zapravo aligator. Najveći izmjeren primjerak je ubijen 1978. godine na Sumatri - bio je 8.6 metara dugačak i težio 1 352 kilograma. Postojale su mnoge teorije o pravoj izmjerenoj veličini ovih gmazova. Najduži izmjeren primerak, od njuške do repa, je bila zapravo koža uginulog morskog krokodila i imala je dužinu od 6.2 metara. S obzirom na to da koža ima osobinu da se neznatno skupi nakon odvajanja od ostatka tijela, procjenjuje se da je prava dužina ovog primjerka iznosila 6.3 metara, kao i to da je težio 1 200 kilograma.

Guinnessova knjiga rekorda je prihvatila tvrdnju da 7 metara dugačak morski krokodil živi u Indiji, iako točna mjerenja nisu izvršena.

Očekivana životni vijek morskih krokodila iznosi približno 70 godina.

Rasprostranjenost

Širom svog staništa, kao na primjer u Tajlandu, Kambodži i u Vijetnamu, broj morskih krokodila je ozbiljno smanjen i ova vrsta je tamo veoma rijetka i njeno stanje dovedeno je čak do nestanka u tim zemljama. Raštrkane populacije obitavaju u Indoneziji i Maleziji, dok u nekim regijama, na primjer na Borneu, žive velike populacije. Prosječan broj krokodila u južnom Pacifiku, kao npr. oko Solomonskih Otoka je jako mali, i populaciji na Vanuatuu uskoro prijeti izumiranje.

Morski krokodili su nekada živjeli na široko na zapadu sve do od istočnih obala Afrike i Sejšela. Tada se smatralo da su to populacije nilskih krokodila, ali se kasnije dokazalo suprotno.

Stanište

Morski krokodili uglavnom naseljavaju tropske, vlažne regije oko slatkovodnih močvara i rijeka, gdje se sele ponekad sve do mora. Žestoko brane svoj teritorij, a dominantni mužjaci zauzimaju najpodesnije dijelove riječnih zaljeva, potoka i mora. Zbog ovoga, mlađi krokodili su natjerani na povlačenje u manje prikladne rijeke i često oceane. Ovo objašnjava teoriju o njihovom širokom području rasprostranjenja (od zapadnih obala Indije do sjeverne Australije). Morski krokodili plivaju brzinom od 24 do 28 kilometara na sat ukoliko su u pitanju kratke razdaljine, ali kada krstare vodom, plivaju brzinom od tek 3 do 5 km/h.

Prehrana i lov

Morski krokodili imaju moćne čeljusti koje služe za ubijanje plijena. Ovi ogromni gmazovi su vrhunski grabežljivci sposobni ubiti plijen veličine odraslog vodenog bivola, bilo na vodi ili na kopnu. Bilo je i slučajeva kada su napadali ljude. Mladunci su, pak, ograničeni na sitan plijen, poput kukaca, vodozemaca, rakova i riba. Odrasli krokodili se hrane majmunima, divljim svinjama, dingozima, većim gušterima, domaćom stokom, pticama, morskim psima i ljudima. Tijekom dana su pospani, ne kreću se mnogo, jer najčešće love noću. Veoma su pokretni u vodi, odakle prave dinamične i burne pokrete kada je u pitanju lov, dok su i na kopnu vrlo okretni i brzi.

Plijen love iz zasjede. Obično čeka da mu se životinja dovoljno približi prije nego što eksplozivno napadnu, bez ikakvog upozorenja. Koriste svoju ogromnu snagu kako bi odvukli žrtvu do vode. Većinu plijena ubije sam stisak moćnih čeljusti, iako neki budu nenamjerno udavljeni. Pritisak koje stvaraju čeljusti ovih krokodila je dovoljan da smrska lubanju odraslog vodenog bivola.