Luka Sorkočević: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Skladatelj |
{{Skladatelj |
||
|ime=Luka Sorkočević |
|ime=Luka Sorkočević |
||
|opis_slike=Sorkočevićeva bista u [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića|Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića]] u [[Dubrovnik]]u |
|opis_slike=Sorkočevićeva bista u [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića]] u [[Dubrovnik]]u |
||
|veličina= |
|veličina= |
||
|puno_ime=Luka Sorkočević |
|puno_ime=Luka Sorkočević |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
Skladanjem se bavio u mladosti i to od [[1754]]. do [[1770]]. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio '''''prvi hrvatski skladatelj simfonija''''', a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u [[Dubrovnik]]u. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima ([[Alberto Fortis|Fortis]], [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Christoph Willibald Gluck|Gluck]], [[Julije Bajamonti|Bajamonti]]), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje se susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora. |
Skladanjem se bavio u mladosti i to od [[1754]]. do [[1770]]. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio '''''prvi hrvatski skladatelj simfonija''''', a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u [[Dubrovnik]]u. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima ([[Alberto Fortis|Fortis]], [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Christoph Willibald Gluck|Gluck]], [[Julije Bajamonti|Bajamonti]]), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje se susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora. |
||
[[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola]] u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića. |
|||
{{DEFAULTSORT:Sorkočević, Luka}} |
{{DEFAULTSORT:Sorkočević, Luka}} |
||
Inačica od 28. srpnja 2008. u 13:44
| Luka Sorkočević | |
|---|---|
 Sorkočevićeva bista u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku | |
Životopisni podatci
| |
| Rodno ime | Luka Sorkočević |
| Rođenje | 13. siječnja 1734., Dubrovnik |
| Smrt | 11. rujna 1789., Dubrovnik |
Djelo
| |
| Razdoblje | Pretklasicizam |
| Poznatija djela | Simfonije |
| Utjecaji | Talijanski skladatelji, Mozart, Gluck, Haydn |
| Portal o glazbi | |
| Portal o životopisima | |
Luka Sorkočević (Dubrovnik, 13. siječnja 1734. - Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj
Glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču.
Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio prvi hrvatski skladatelj simfonija, a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u Dubrovniku. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima (Fortis, Haydn, Gluck, Bajamonti), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje se susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.
Umjetnička škola u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića.