Prijeđi na sadržaj

portal: Glazba

Stranicu mogu uređivati samo prijavljeni suradnici (istječe: neograničeno); Stranicu mogu premjestiti samo administratori (istječe: neograničeno)
Izvor: Wikipedija

Jedan od mogućih odgovora na pitanje Što je glazba? mogao bi glasiti: Glazba je umjetnost koju oživotvorujemo prirodnim ili umjetnim, odnosno elektronskim tonovima ili zvukovima, ali isto tako i tišinom ili šumovima organiziranima u vremenu. Mnogi su glazbeni teoretičari, ali i filozofi, tijekom povijesti na različite načine tumačili pojedine glazbene zakonitosti, stilove i pojave. Glazba je od pamtivijeka imala vrlo važnu ulogu u životu ljudi, pa je stoga oduvijek bila dio religijskih i liturgijskih obreda i slavlja, svih značajnih društvenih događaja poput krunidba svjetovnih vladara ili ustoličenja crkvenih poglavara, vjenčanja – posebice onih raskošnih, kraljevskih, ali i onih pučkih, manje raskošnih svečanosti i zabava. Uz glazbu su se ljudi veselili, te – opčinjeni njenim harmonijama i strastvenim ritmovima – često i plesali. Ona im je i u tužnim prigodama pružala žuđenu i potrebnu utjehu.

Najraniji sačuvani stvarni dokazi o početcima i razvoju hrvatske glazbe zapisi su u kronikama, darovnicama i rukopisnim knjigama iz 11. stoljeća. Ti pisani spomenici – sekvencijari, evanđelistari, sakramenti, misali, lekcionari i antifonariji – svjedoče o glazbi kao sastavnici crkvenih obreda. Zagrebački biskup Augustin Kažotić (1260. – 1323.) prva je osoba koju povijest hrvatske glazbe bilježi kao zaslužnoga organizatora i promicatelja crkvenoga pjevanja.

Odabrani članak
Prizor iz opere

Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, za koju je libreto prema vlastitoj istoimenoj poemi priredio Danko Angjelinović. Gotovca je – jednako kao i Angjelinovića – osobito nadahnula legenda o mladoj Mili Gojsalić, koja je 1530. u borbi protiv turskih osvajača hrabro žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova je opera praizvedena 18. svibnja 1952. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu: Gotovac je ravnao solistima, zborom i orkestrom, režirao je Tito Strozzi, a scenografiju i kostimografiju osmislio je i izradio Ljubo Babić. Naslovnu ulogu pjevala je Marijana Radev.

Pročitaj cijeli članak | Ostali odabrani članci

Odabrani životopis
Marilyn Monroe (1926.1962.) bila je američka filmska glumica, pjevačica, model i pop-ikona, svojedobno i dobitnica Zlatnoga globusa za najbolju glavnu glumicu. Bila je poznata po svojim komičarskim vještinama pa je postala jedna od najvećih filmskih zvijezda pedesetih i ranih šezdesetih godina 20. stoljeća te kulturna i modna ikona. Rođena je kao Norma Jeane Mortenson u sirotištu okružne bolnice u Los Angelesu, a prema zapisima njezina biografa Freda Lawrencea Guilesa, njezina ju je baka, Della Monroe Grainger, krstila pod imenom Norma Jean Baker. Dana 23. veljače 1956. promijenila je ime u Marilyn Monroe. Potkraj karijere okrenula se ozbiljnijim filmskim ulogama. Međutim, tada se suočavala s razočaranjima u karijeri i osobnom životu. Njezina smrt bila je predmet raznih špekulacija i teorija urota.

Pročitaj cijeli životopis | Ostali odabrani životopisi

Zanimljivosti
  • 5. srpnja 1954. tada još nepoznati Elvis Presley snimio je svoju prvu uspješnicu – nastupni singl "That’s All Right". Tu je pjesmu osam godina ranije skladao i snimio američki blues-glazbenik Arthur Crudup, a Presleyeva je inačica označila rođenje rock’n’rolla.
  • Izvedbom pjesme "Rise Like a Phoenix" austrijska je pjevačica i transvestit Conchita Wurst (pravim imenom Thomas Neuwirth) pobijedila u završnici 59. Pjesme Eurovizije te tako, poslije gotovo pola stoljeća, ponovila uspjeh Uda Jürgensa iz 1966. godine.
  • Popularni mjuzikl Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja doživio je 26. travnja 2014. godine svoju jubilarnu 700. izvedbu u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komedija.
  • Britanska invazija (engl. British Invasion) je pojam koji u povijesti rocka označava pojavu iznimne popularnosti i uspjeha britanskih pop i rock izvođača 1960-ih u SAD-u, Kanadi, Australiji i drugim zemljama. Događaj kojim započinje prvo razdoblje te invazije (1964.-1966.) je prvi dolazak Beatlesa u Ameriku 7. veljače 1964. i njihovo gostovanje u TV emisiji Eda Sullivana.
  • 2007. godine znanstveno je otkriven način kojim pjesma utječe na pojedine osobe i koja potiče dobar osjećaj. Dr. Tomas Chamorro-Premuzic s londonskog Goldsmith Collegea otkrio je formulu (P + Pos + T + BPM + IS), koja u obzir uzima tonalitet, slikovitost i pozitivnost riječi kako bi se došlo do izračuna najpozitivnije pjesme. Pomoću ove formule došlo se do toga da je "Wake Up Boo" britanske pop skupine Boo Radleys pjesme koja najbolje potiče dobre osjećaje. Osim nje tu su još i "Good Vibrations" (The Beach Boys), "I Want You Back" (Jackson 5), "Here Comes The Sun" (The Beatles), "Holiday" (Madonna) i druge.
  • 17. siječnja 1960. godine Cliff Richard i sastav The Shadows nastupaju na ATV-ovu Sunday Night at the London Palladium koji je gledalo oko 20 milijuna ljudi.

(uredi) ~ (arhiv)

Odabrana slika
Kako pomoći
Sudjelujte u dopuni započetih članaka:
Dopunite ih prema pravilima Wikipedije!

Kategorija:U izradi, Glazba


Kategorije
Slika trenutačne minute
Vanjske poveznice


Ostali portali na Wikipediji na hrvatskome jeziku
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis
(osvježavanje prikaza stranice)