Prijeđi na sadržaj

Luka Sorkočević

Izvor: Wikipedija
Luka Sorkočević
Luka Sorkočević
Sorkočevićeva bista u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku
Životopisni podatci
Rodno ime Luka Sorkočević
Rođenje 13. siječnja 1734., Dubrovnik
Smrt 11. rujna 1789., Dubrovnik
Djelo
Razdoblje klasicizam
Poznatija djela Simfonije
Utjecaji talijanski skladatelji, Mozart, Gluck, Haydn
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Luka Ignacije Antunov Sorkočević (tal. Luca Sorgo; Dubrovnik, 13. siječnja 1734.Dubrovnik, 11. rujna 1789.), hrvatski skladatelj, iz dubrovačke patricijske obitelji Sorkočević.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču. Ujak Toma Basiljevića i brat erudita Miha Sorkočevića.[1]

Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio prvi hrvatski skladatelj simfonija, a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u Dubrovniku. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima (Fortis, Haydn, Gluck, Bajamonti), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje je susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.

Umjetnička škola u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje Miljenko Foretić (1983): Basiljević, Tomo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža