Ladislav V. Posmrtni: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: zamjena Władysław_II.jpg s Ladislas_the_Posthumous_001.jpg
m Bot: standardizacija
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Ladislas_the_Posthumous_001.jpg|thumb|266px|right|Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj]]
[[Slika:Ladislas_the_Posthumous_001.jpg|mini|266px|desno|Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj]]
'''Ladislav V. Posmrtni''' ([[Komárom]], [[22. veljače]] [[1440]]. - [[Prag]], [[23. studenog]] [[1457]].; [[mađarski]]: '''László Postumus''', [[češki]]: '''Ladislav Pohrobek''') još kao dječak postao je [[Ugarsko-hrvatska|ugarsko-hrvatskim]] i [[Češka|češkim]] [[kralj]]em. Vladavina mu je obilježena sukobom između njegova skrbnika Ulricha, grofa Celjskog, i mađarske velikaške obitelji Hunjadi.
'''Ladislav V. Posmrtni''' ([[Komárom]], [[22. veljače]] [[1440]]. - [[Prag]], [[23. studenog]] [[1457]].; [[mađarski]]: '''László Postumus''', [[češki]]: '''Ladislav Pohrobek''') još kao dječak postao je [[Ugarsko-hrvatska|ugarsko-hrvatskim]] i [[Češka|češkim]] [[kralj]]em. Vladavina mu je obilježena sukobom između njegova skrbnika Ulricha, grofa Celjskog, i mađarske velikaške obitelji Hunjadi.



Inačica od 26. listopada 2008. u 21:32

Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj

Ladislav V. Posmrtni (Komárom, 22. veljače 1440. - Prag, 23. studenog 1457.; mađarski: László Postumus, češki: Ladislav Pohrobek) još kao dječak postao je ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem. Vladavina mu je obilježena sukobom između njegova skrbnika Ulricha, grofa Celjskog, i mađarske velikaške obitelji Hunjadi.

Ladislav je bio posmrtni i jedini sin njemačkog kralja Alberta II.Habsburgovca, koji je također bio ugarsko-hrvatski i češki kralj. Njegovi ugarski posjedi su već izabrali Vladislava III. Poljskoga za kralja kao Vladislava I, no Ladislavova majka Elizabeta prisilila je primasa da okruni Ladislava za kralja u Stolnom Biogradu 15. svibnja 1440. Zatim je sina stavila pod skrbništvo i zaštitu svoga rođaka, koji će kasnije postati Sveti rimski car Fridrih III.. Ugarski su posjedi, međutim, objavili povelju kojom su Ladislavovu krunidbu proglasili ništavnom i nevažećom.

Nakon Vladislavove smrti (1444.), Ladislav je izabran za ugarskog kralja, no Fridrih je nastavio obnašati službu skrbnika kako Ladislava tako i krune sve do 1452. Skrbništvo nad djetetom je kasnije dodijeljeno Ulrichu, jednom od neprijatelja Jánosa Hunjadija, koji je ranije izabran za upravitelja Ugarske sa svim kraljevskim i upravnim ovlastima. Ulrich je uspio usaditi mržnju prema obitelji Hunjadi u mladoga kralja.

Ladislav je, još uvijek maloljetan, 28. listopada 1453. okrunjen za kralja Češke kao Ladislav I. Nakon toga većinu je vremena provodio u Pragu i Beču. Regenti su vladali obima njegovim kraljevstvima: Juraj Poděbradski u Češkoj i Hunjadi u Ugarskoj. Nakon Hunjadijeve smrti (kolovoz 1456.), njegov je sin Ladislav Hunjadi smaknuo Ulricha kasnije iste godine. Smaknuće Ladislava Hunjadija (ožujak 1457.), nakon što se Ladislav V zakleo da mu neće nauditi, podiglo je takvu buru u Ugarskoj da je kralj morao bježati u Prag, gdje je i umro iste godine. Stoljećima se nagađalo da su Ladislava otrovali njegovi politički protivnici ili njegov nasljednik na češkom prijestolju, Juraj Poděbradski. Međutim, znanstvenom analizom Ladislavova kostura 1987.-1988. utvrđeno je da je umro od dječje leukemije.