Bendžo: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
velika slova |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{bolji naslov|Bendžo}} |
{{bolji naslov|Bendžo}} |
||
{{Infokvir Glazbalo |
{{Infokvir Glazbalo |
||
| ime = |
| ime = Bendžo |
||
| imena = |
| imena = Banjo |
||
| image = Banjo.jpg |
| image = Banjo.jpg |
||
| klasifikacija = žičani instrument |
| klasifikacija = žičani instrument |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
| color = #eeaa11 |
| color = #eeaa11 |
||
}} |
}} |
||
''' |
'''Bendžo''' ([[Engleski jezik|engl.]] '''banjo''') je žičani [[instrument]] (chordophon). Kao rezonantno tijelo služi [[koža]], prevučena preko drvenog okvira kružnog oblika koja se stezanjem može regulirati zavrtnjima pričvršćenim na okvir instrumenta. Prvotno je on bio instrument koji su [[Ropstvo|robovi]] donjeli u [[SAD|Ameriku]], a naziv dolazi iz jezika Kimbundu na kojem se zove ''mbanza''. U novije vrijeme to postaje [[Irska|irski]] i američki narodni instrument. |
||
Bendžp se sastoji od tijela i vrata (nije određeno koliko dug) i od četiri do šest žica. Kod 5-žičanog bendža najviša žica (chanterelle) se ne proteže od vrha vrata, nego tek od 5 prečnice. Ta modifikacija pripisana je Amerikancu Joelu Walkeru Sweenyju. |
|||
==5-žičani |
==5-žičani bendžo (Jazz/Tenor/Irish)== |
||
[[Slika:Taj Mahal MQ2007-j.jpg|mini|lijevo|''open-back'' |
[[Slika:Taj Mahal MQ2007-j.jpg|mini|lijevo|''open-back'' bendžo]] |
||
Četvero žičani |
Četvero žičani bendžo koristi se uglavnom u [[Irski folk|irskom folku]] i [[jazz]] glazbi. Razlikuju se: |
||
*''Plectrum- |
*''Plectrum-bendžo'' (22 prečnice), u C-G-H-D štimu |
||
*''Tenor- |
*''Tenor-bendžo'' (17 ili 19 prečnice), u C-G-D-A štimu |
||
*''Irski |
*''Irski tenor-bendžo'' (17 ili 19 prečnice), u G-D-A-E štimu |
||
Dok se |
Dok se tenor-bendžo u jazzu koristi kao ritaminstrument, tako što se sviraju akordi, u irskoj glazbi se uglavnom koristi kao solo instrument za melodije. G-D-A-E štim odgovara violinskom štimu, dakako jednu oktavu niže. Pošto je niži štim nego u jazzu tu se koriste jake žice, da bi se dobio specifičan [[zvuk]]. |
||
==5-žičani |
==5-žičani bendžo (Bluegrass/Clawhammer)== |
||
Petero žičani |
Petero žičani bendžo pretežno se koristi u američkoj country glazbi. |
||
Ova vrsta bendža ima dvije podvrste: |
Ova vrsta bendža ima dvije podvrste: |
||
*'''Bluegrass- |
*'''Bluegrass-banjo''' (gDGHD štim) |
||
*'''Clawhammer- |
*'''Clawhammer-banjo''' (gDGCD ili gCGCD štim) |
||
U principu se tu radi o istom instrumentu, samo o drugom stilu sviranja. Bluegrass stil sviranja je popularan u |
U principu se tu radi o istom instrumentu, samo o drugom stilu sviranja. Bluegrass stil sviranja je popularan u [[country]] glazbi, u kojoj se svira nekom vrstom potezanja žica vrhovima prstiju. Tu se koriste takozvane plastične ili metalne "fingerpicks" (trzalice) koje se nataknu na vrh prsta. Clawhammer stil se svira također prstima, ali se tu ne koristi "fingerpick", već se palcem i kažiprstem trza žice. |
||
== Poznati banjo svirači == |
== Poznati banjo svirači == |
||
Po dolasku u [[SAD|Ameriku]], bendžo se najčešće koristi u [[gospel|duhovnoj glazbi]] [[afroamerikanci|afroamerikanaca]], da bi kasnije postao jedan od glavnih instrumenata u glazbenoj izvedbi. U tom vremenu bendžo se pojavljuje u [[dixieland]]u, a tijekom [[1940-ih]] Bill Monroe ga sve više upotrebljava u bluegrass glazbi. Tijekom [[1970-ih]], bendžo postaje glavni instrument [[country]]-[[rock]] sastava, a također se pojavljuje u folk glazbi zemalja poput [[Malavi]] i [[Maroko]]'<ref>Ilustrirana enciklopedija glazbe, glavni urednik: Paul Du Noyer, str. 438, ISBN 953 6458 97 7</ref>. |
Po dolasku u [[SAD|Ameriku]], bendžo se najčešće koristi u [[gospel|duhovnoj glazbi]] [[afroamerikanci|afroamerikanaca]], da bi kasnije postao jedan od glavnih instrumenata u glazbenoj izvedbi. U tom vremenu bendžo se pojavljuje u [[dixieland]]u, a tijekom [[1940-ih]] Bill Monroe ga sve više upotrebljava u bluegrass glazbi. Tijekom [[1970-ih]], bendžo postaje glavni instrument [[country]]-[[rock]] sastava, a također se pojavljuje u folk glazbi zemalja poput [[Malavi]]ja i [[Maroko|Maroka]]'<ref>Ilustrirana enciklopedija glazbe, glavni urednik: Paul Du Noyer, str. 438, ISBN 953 6458 97 7</ref>. |
||
Među najpoznatijim |
Među najpoznatijim bendžo sviračima može se naći folk svirač Pete Seeger, koji je napisao i "Knjigu o Banju", Bob Schmidt, svirač bendža u irskom sastavu [[Flogging Molly]], i [[Béla Fleck]]. Isto tako jedan od najboljih svirača bendža na svijetu [[Barney McKenna]] iz [[The Dubliners|Dublinersa]], kojeg nazivaju najboljim sviračem bendža Irske. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 29. listopada 2008. u 13:34
Klasifikacija |
---|
žičani instrument |
Raspon tonova |
Srodna glazbala |
Akustična gitara, Rezonatna gitara, Violina, Mandolina, Kontrabas |
Glazbenici |
Pete Seeger Bob Schmidt Béla Fleck Barney McKenna |
Bendžo (engl. banjo) je žičani instrument (chordophon). Kao rezonantno tijelo služi koža, prevučena preko drvenog okvira kružnog oblika koja se stezanjem može regulirati zavrtnjima pričvršćenim na okvir instrumenta. Prvotno je on bio instrument koji su robovi donjeli u Ameriku, a naziv dolazi iz jezika Kimbundu na kojem se zove mbanza. U novije vrijeme to postaje irski i američki narodni instrument.
Bendžp se sastoji od tijela i vrata (nije određeno koliko dug) i od četiri do šest žica. Kod 5-žičanog bendža najviša žica (chanterelle) se ne proteže od vrha vrata, nego tek od 5 prečnice. Ta modifikacija pripisana je Amerikancu Joelu Walkeru Sweenyju.
5-žičani bendžo (Jazz/Tenor/Irish)
Četvero žičani bendžo koristi se uglavnom u irskom folku i jazz glazbi. Razlikuju se:
- Plectrum-bendžo (22 prečnice), u C-G-H-D štimu
- Tenor-bendžo (17 ili 19 prečnice), u C-G-D-A štimu
- Irski tenor-bendžo (17 ili 19 prečnice), u G-D-A-E štimu
Dok se tenor-bendžo u jazzu koristi kao ritaminstrument, tako što se sviraju akordi, u irskoj glazbi se uglavnom koristi kao solo instrument za melodije. G-D-A-E štim odgovara violinskom štimu, dakako jednu oktavu niže. Pošto je niži štim nego u jazzu tu se koriste jake žice, da bi se dobio specifičan zvuk.
5-žičani bendžo (Bluegrass/Clawhammer)
Petero žičani bendžo pretežno se koristi u američkoj country glazbi. Ova vrsta bendža ima dvije podvrste:
- Bluegrass-banjo (gDGHD štim)
- Clawhammer-banjo (gDGCD ili gCGCD štim)
U principu se tu radi o istom instrumentu, samo o drugom stilu sviranja. Bluegrass stil sviranja je popularan u country glazbi, u kojoj se svira nekom vrstom potezanja žica vrhovima prstiju. Tu se koriste takozvane plastične ili metalne "fingerpicks" (trzalice) koje se nataknu na vrh prsta. Clawhammer stil se svira također prstima, ali se tu ne koristi "fingerpick", već se palcem i kažiprstem trza žice.
Poznati banjo svirači
Po dolasku u Ameriku, bendžo se najčešće koristi u duhovnoj glazbi afroamerikanaca, da bi kasnije postao jedan od glavnih instrumenata u glazbenoj izvedbi. U tom vremenu bendžo se pojavljuje u dixielandu, a tijekom 1940-ih Bill Monroe ga sve više upotrebljava u bluegrass glazbi. Tijekom 1970-ih, bendžo postaje glavni instrument country-rock sastava, a također se pojavljuje u folk glazbi zemalja poput Malavija i Maroka'[1].
Među najpoznatijim bendžo sviračima može se naći folk svirač Pete Seeger, koji je napisao i "Knjigu o Banju", Bob Schmidt, svirač bendža u irskom sastavu Flogging Molly, i Béla Fleck. Isto tako jedan od najboljih svirača bendža na svijetu Barney McKenna iz Dublinersa, kojeg nazivaju najboljim sviračem bendža Irske.
Izvori
- ↑ Ilustrirana enciklopedija glazbe, glavni urednik: Paul Du Noyer, str. 438, ISBN 953 6458 97 7