Arheologija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: ml:പുരാവസ്തുഗവേഷണം |
||
Redak 155: | Redak 155: | ||
[[lv:Arheoloģija]] |
[[lv:Arheoloģija]] |
||
[[mk:Археологија]] |
[[mk:Археологија]] |
||
[[ml:പുരാവസ്തുഗവേഷണം]] |
|||
[[ms:Arkeologi]] |
[[ms:Arkeologi]] |
||
[[my:ရှေးဟောင်းသုတေသနပညာ]] |
[[my:ရှေးဟောင်းသုတေသနပညာ]] |
Inačica od 26. studenoga 2008. u 07:28
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke sa ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.
Kronološka podjela arheologije
Arheologija se prema kriteriju pojave pisma može podijeliti u dva velika razdoblja:
- Prapovijesna arheologija - istražuje materijalnu ostatke prije pojave pisma
- Povijesna arheologija - istražuje razdoblje nakon pojave pisma
Prapovijesna arheologija se nadalje dijeli na sljedeća razdoblja:
- Paleolitik ili starije kameno doba
- Mezolitik ili srednje kameno doba
- Neolitik ili mlađe kameno doba
- Eneolitik ili bakreno doba
- Brončano doba
- Željezno doba
Podjela povijesne arheologije:
- Arheologija prvih visokih civilizacija istražuje civilizacije stare Mezopotamije, dolina rijeka Nila, Inda i Hoanghoa.
- Antička arheologija proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta i područja pod njihovim izravnim utjecajem.
- Starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
- Srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država.
- Novovjekovna arheologija
Arheološke specijalizacije
Arheološke specijalizacije se određuju prema metodologiji arheološkoga rada i postavljenim ciljevima.
- Arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu.
- Podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom.
- Etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo i kulturu s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka.
- Zračna arheologija prikuplja podatke koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, astroarheologije itd.
Vremenska tablica
Značajna povjesna otkrivanja | Godina |
---|---|
*Otkriveni Pompeji | 1748. |
*Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen sa ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. | 1799. |
*Otkriven Abu Simbel | 1812. |
*Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife | 1822. |
*Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka sa izumrlim životinjama. | 1861. |
*Pronađeni dokazi Homo erectusa | 1891. |
*Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob | 1922. |
*Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge | 1931. |
*Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu | 1940. |
*Otkriveno radiokarbonsko datiranje | 1949. |
*Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida | 1974. |