Apsolutna magnituda: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 16: | Redak 16: | ||
Absolute magnitudes for stars generally [[range]] from -10 to +17. The absolute magnitude for galaxies can be much lower (brighter). For example, the giant [[elliptical galaxy]] [[M87]] has an absolute magnitude of -22. |
Absolute magnitudes for stars generally [[range]] from -10 to +17. The absolute magnitude for galaxies can be much lower (brighter). For example, the giant [[elliptical galaxy]] [[M87]] has an absolute magnitude of -22. |
||
--> |
|||
=== Proračun === |
=== Proračun === |
||
{{sectionStub}} |
|||
{{prijevod, zakomentirano}} |
|||
<!-- |
|||
You can compute the absolute magnitude of a star given its [[apparent magnitude]] and [[distance]]: |
You can compute the absolute magnitude of a star given its [[apparent magnitude]] and [[distance]]: |
||
:<math> M = m + 5 \log_{10}\frac{d_0}{d}\!\,</math> |
:<math> M = m + 5 \log_{10}\frac{d_0}{d}\!\,</math> |
||
Redak 26: | Redak 28: | ||
where <math>\pi\!\,</math> is the star's parallax and <math>\pi_0\!\,</math> is 1 arcsec. |
where <math>\pi\!\,</math> is the star's parallax and <math>\pi_0\!\,</math> is 1 arcsec. |
||
--> |
|||
==== Primjer ==== |
==== Primjer ==== |
||
{{sectionStub}} |
|||
{{prijevod, zakomentirano}} |
|||
<!-- |
|||
: [[Rigel]] has a visual magnitude of m<sub>V</sub>=0.18 and distance about 773 light-years. |
: [[Rigel]] has a visual magnitude of m<sub>V</sub>=0.18 and distance about 773 light-years. |
||
:: M<sub>V<sub>Rigel</sub></sub> = 0.18 + 5*log<sub>10</sub>(32.616/773) = -6.7 |
:: M<sub>V<sub>Rigel</sub></sub> = 0.18 + 5*log<sub>10</sub>(32.616/773) = -6.7 |
||
Redak 35: | Redak 39: | ||
: [[Alpha Centauri]] has a [[parallax]] of 0.750" and an apparent magnitude of -0.01 |
: [[Alpha Centauri]] has a [[parallax]] of 0.750" and an apparent magnitude of -0.01 |
||
:: M<sub>V<sub>α Cen</sub></sub> = -0.01 + 5*(1 + log<sub>10</sub>(0.750)) = +4.37 |
:: M<sub>V<sub>α Cen</sub></sub> = -0.01 + 5*(1 + log<sub>10</sub>(0.750)) = +4.37 |
||
--> |
|||
=== Prividna magnituda === |
=== Prividna magnituda === |
||
{{sectionStub}} |
|||
{{prijevod, zakomentirano}} |
|||
<!-- |
|||
Given the absolute magnitude <math>M\!\,</math>, you can also calculate the apparent magnitude <math>m\!\,</math> from any distance <math>d\!\,</math>: |
Given the absolute magnitude <math>M\!\,</math>, you can also calculate the apparent magnitude <math>m\!\,</math> from any distance <math>d\!\,</math>: |
||
Inačica od 2. veljače 2006. u 16:46
U astronomiji, apsolutna magnituda se prividna magnituda, m, koju bi astronomski objekt imao da je na nekoj dogovorenoj standardnoj udaljenosti. Apsolutna magnituda omogućuje da se međusobno usporedi pravi sjaj različitih objekata neovisno o tome koliko su udaljeni.
Apsolutna magnituda koristi isti princio kao i prividna magnituda - razlika u sjaju od jedne magnitude znači omjer sjaja od ~2.512 (=100.4). Razlika u sjaju od 5 magnituda znači omjer u sjaju od točno 100. Mliječni Put, na primjer, ima apsolutnu magnitudu od oko -20.5, što znači da je kvazar s apsolutnom magnitudom od -25.5 točno 100 puta sjajniji od naše galaksije. Kad bi naša galaksija i taj kvazar bili jednako udaljeni od Zemlje, kvazar bi na našem nebu bio 100 puta sjajniji.
Apsolutna magnituda za zvijezde i galaksije (M)
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Proračun
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Primjer
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Prividna magnituda
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Apsolutna magnituda za planete (H)
Za planete, komete, asteroide i druga tijela Sunčevog sustava, definicija apsolutne magnitude je nešto drukčija nego za tijela dubokog svemira. Razlika je, zapravo, jedino u standardnoj udaljenosti za koju se računa prividni sjaj objekta.
Za tijela Sunčevog sustava, apsolutna magnituda se definira kao prividna magnituda koju bi objekt imao da se nalazi na udaljenosti od 1 astronomske jedinice (1 AJ) i od Sunca i od Zemlje, pri faznom kutu od 0°.
Za spomenute zadane udaljenosti (1 AJ), Sunce, Zemlja i objekt tvore jednakostraničan trokut, pa fazni kut nikako ne može biti nula, no ovakva je formulacija zgodna za računanje. Fazni kut od 0° znači da se sa Zemlje vidi ona strana nebeskog tijela koja je obasjana Suncem.
Proračun
Formula za H: (apsolutna magnituda)
pri čemu je:
- - prividna magnituda Sunca na udaljenosti od 1 AJ (i iznosi -26.73)
- - geometrijski albedo tijela (broj između 0 i 1)
- - promjer tijela
- 1 AJ (~149,6 milijuna km).
Primjer
Mjesec:
- = 0.12
- = 3476/2 km = 1738 km
Prividna magnituda
Apsolutna magnituda se može koristiti i kod proračuna prividne magnitude tijela u raznim uvjetima.
gdje je
- = 1 AJ
- je fazni kut, kut između pravaca Sunce-tijelo i Sunce-promatrač
Po zakonu cosinusa, slijedi:
je fazni integral (integriranje reflektirane svjetlosti; broj između 0 do 1)
- Primjer:
- Difuzna sfera u punoj fazi reflektira 2/3 svjetla u odnosu na difuzni disk istog promjera
- Udaljenosti:
- - udaljenost od promatrača do tijela
- - udaljenost od Sunca do tijela
- - udaljenost od promatrača do Sunca
Primjer
Mjesec
- = +0.25
- = = 1 AJ
- = 384.5 Mm = 2.57 mau
- Koliko je sjaja pun Mjesec gledan sa Zemlje?
- Pun Mjesec: = 0, ( ≈ 2/3)
- (Stvarni podatak: -12.7) Pun Mjesec reflektira 30% više svjetla u punoj fazi nego što to predviđa model savršenog difuznog reflektora
- Četvrt (pola Mjeseca obasjano Suncem): = 90°, (uz pretpostavku difuznog reflektora)
- (Stvarni podatak: oko -11.0) Model difuznog reflektora je bolja aproksimacija za manje faze.
- Pun Mjesec: = 0, ( ≈ 2/3)
Poveznice
- Hertzsprung-Russellov dijagram - veza između apsolutne magnitude ili luminoziteta i spektralne klase temperature površine.