Budišin: razlika između inačica
m robot Dodaje: gd:Bautzen |
m →Povijest: typo |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Ovaj grad se prvi put spominje [[1002.]] |
Ovaj grad se prvi put spominje [[1002.]] godine. [[1018.]] u Budišinu je potpisan mir između njemačkog kralja Henrika II i [[Poljska|poljskog]] kneza Boleslava I. Po njemu, Budišin je bio pod poljskom vlašću. Grad je postao dio [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] [[1033.]], zatim [[Češka|Češke]] [[1319.]], i naposljetku Saksonije [[1635.]] |
||
Za vrijeme [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] Budišin je bio poznat po svoja dva zatvora. Danas je u funkciji jedan od njih, dok je drugi (gdje su zatvarani politički zatvorenici) pretvoren u memorijalni muzej. |
Za vrijeme [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] Budišin je bio poznat po svoja dva zatvora. Danas je u funkciji jedan od njih, dok je drugi (gdje su zatvarani politički zatvorenici) pretvoren u memorijalni muzej. |
Inačica od 21. prosinca 2008. u 19:02
Budišin ili Bautzen (g.ls. Budyšin) је grad u Gornjoj Lužici u Njemačkoj. Nalazi se na rijeci Spree u istočnoj Saskoj.
Po podacima iz 2007. grad ima 41.364 stanovika.
Iako u gradu živi svega 5-10% Lužičkih Srba, Budišin važi za njihov politički i kulturni središte u Gornjoj Lužici.
Gradonačelnik Budišina је Kristijan Šram (CDU).
Povijest
Ovaj grad se prvi put spominje 1002. godine. 1018. u Budišinu je potpisan mir između njemačkog kralja Henrika II i poljskog kneza Boleslava I. Po njemu, Budišin je bio pod poljskom vlašću. Grad je postao dio Svetog rimskog carstva 1033., zatim Češke 1319., i naposljetku Saksonije 1635.
Za vrijeme Njemačke Demokratske Republike Budišin je bio poznat po svoja dva zatvora. Danas je u funkciji jedan od njih, dok je drugi (gdje su zatvarani politički zatvorenici) pretvoren u memorijalni muzej.