Pasati: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Earth Global Circulation.jpg|right|thumb|300px|Smjer stalnih planetarnih vjetrova na Zemlji]] |
|||
'''VJETAR PASAT''' |
|||
'''Pasati''' su stalni planetarni [[vjetar|vjetrovi]] (pušu tokom cijele godine istog smjera na velike udaljenosti). Pušu iz područja suptropskih geografskih širina (oko [[obratnice|obratnica]]) prema [[ekvator]]u. Nastaju zbog planetarne razlike u [[tlak zraka|tlaku zraka]] (u prostoru oko obratica je cijele godine visoki tlak zraka, a oko ekvatora niski). Pušu u cijelom području Zemlje u blizini ekvatora osim u jugoistočnoj i južnoj [[Azija|Aziji]] gdje umjesto njih pušu [[monsun]]i. |
|||
Pasati su na sjevernoj Zemljinoj polutci sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog. Skretanje pasata se događa zbog [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]] (da nje nema, pasati bi puhali u smjeru sjever-jug). U višim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] pušu vjetrovi [[antipasati]] suprotnog smjera. |
|||
VJETAR... |
|||
Postoji topli i hladni pasat.Puše u području ekvatora, te opstaju najjači samo kod [[Tihi ocean - najveći ocean|Pacifika]]. |
|||
Pasati su jači i pravilniji na Zemljinoj južnoj polutci (na njoj prevladava more, dok na sjevernoj polutci kopnene mase utječu na smjer i jačinu pasata). U pravilu su pasati koji dolaze s mora vlažni, a s kopna suhi (npr. jugoistočnoj [[Afrika|Africi]] jugoistočni pasat s [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] donosi padaline, dok sjeveroistočnoj Africi sjeveroistočni pasat koji puše iz Azije donosi sušu). |
|||
U doba [[jedrenjak|jedrenjaka]] su pasati bili značajni za plovidbu (posebno iz Europe u Ameriku). Naziv im dolazi od [[španjolski jezik|španjolske]] riječi pasar=proći. |
|||
[[Kategorija:klimatologija]] |
|||
[[Kategorija:zemljopis]] |
|||
[[bg:Пасат]] |
|||
[[ca:Vents alisis]] |
|||
[[cs:Pasát]] |
|||
[[da:Passat]] |
|||
[[de:Passat (Windsystem)]] |
|||
[[et:Passaat]] |
|||
[[el:Αληγείς άνεμοι]] |
|||
[[en:Trade wind]] |
|||
[[es:Vientos alisios]] |
|||
[[eo:Pasato]] |
|||
[[fa:باد بسامان]] |
|||
[[fr:Alizé]] |
|||
[[gl:Alisio]] |
|||
[[ko:무역풍]] |
|||
[[hi:व्यापारिक पवनें]] |
|||
[[os:Пассат]] |
|||
[[is:Staðvindur]] |
|||
[[it:Aliseo]] |
|||
[[he:רוחות הסחר]] |
|||
[[lt:Pasatas]] |
|||
[[hu:Passzátszél]] |
|||
[[nl:Passaat]] |
|||
[[ja:貿易風]] |
|||
[[no:Passatvind]] |
|||
[[nn:Passatvind]] |
|||
[[pl:Pasat]] |
|||
[[pt:Alísio]] |
|||
[[ro:Alizeu]] |
|||
[[ru:Пассат]] |
|||
[[simple:Wind#Planetary wind belts]] |
|||
[[sl:Pasat]] |
|||
[[sr:Пасати]] |
|||
[[fi:Pasaatituuli]] |
|||
[[sv:Passadvind]] |
|||
[[vi:Gió mậu dịch]] |
|||
[[tr:Alizeler]] |
|||
[[uk:Пасат]] |
|||
[[zh:信風]] |
|||
Inačica od 30. siječnja 2009. u 05:27
Pasati su stalni planetarni vjetrovi (pušu tokom cijele godine istog smjera na velike udaljenosti). Pušu iz područja suptropskih geografskih širina (oko obratnica) prema ekvatoru. Nastaju zbog planetarne razlike u tlaku zraka (u prostoru oko obratica je cijele godine visoki tlak zraka, a oko ekvatora niski). Pušu u cijelom području Zemlje u blizini ekvatora osim u jugoistočnoj i južnoj Aziji gdje umjesto njih pušu monsuni.
Pasati su na sjevernoj Zemljinoj polutci sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog. Skretanje pasata se događa zbog Zemljine rotacije (da nje nema, pasati bi puhali u smjeru sjever-jug). U višim slojevima atmosfere pušu vjetrovi antipasati suprotnog smjera.
Pasati su jači i pravilniji na Zemljinoj južnoj polutci (na njoj prevladava more, dok na sjevernoj polutci kopnene mase utječu na smjer i jačinu pasata). U pravilu su pasati koji dolaze s mora vlažni, a s kopna suhi (npr. jugoistočnoj Africi jugoistočni pasat s Indijskog oceana donosi padaline, dok sjeveroistočnoj Africi sjeveroistočni pasat koji puše iz Azije donosi sušu).
U doba jedrenjaka su pasati bili značajni za plovidbu (posebno iz Europe u Ameriku). Naziv im dolazi od španjolske riječi pasar=proći.