Proširene vene

Željeznički radnik u Indiji, čije noge boluju od varikoznih površinskih vena.

Proširene vene su one vene koje imaju nefunkcionalne odnosno oštećene venske zaliske, što dovodi do povratnog tijeka krvi u venama - venskog refluksa.

Uz oštećenje venskih zalistaka, proširene vene mogu biti i začepljene, najčešće venskim trombom.

Uzroci

Proširene vene su prije svega uzrokovane uspravnim stavom čovjeka kao vrste, čemu se venski zalisci nisu uspjeli evolucijski prilagoditi. Uloga zalistaka kod zdravih pojedinaca jest da sprečavaju povratan tijek krvi u venama, no kod oboljelih pojedinaca zalisci počinju popuštati, što uzrokuje nedovoljno cirkuliranje venske krvi prema srcu, odnosno zadržavanje krvi u venama, koje se tada počinju širiti.

Od oštećenja venskih zalistaka daleko najčešće oboljevaju vene nogu, budući da je riječ o dugim i ravnim venama, u kojima krv kola od stopala prema preponama, suprostavljajući se gravitaciji. Ponekad su pogođene i vene lijevog testisa (varikokela), vene oko analnog otvora (hemoroidi), vene jednjaka, vulve i druge vene.

Osim genetske, odnosno familijarne sklonosti pojedinaca, ovom su bolešću posebno pogođeni djelatnici koji, baveći se svojim poslom, moraju dugo stajati ili fizički naporno raditi (stomatolozi, kirurzi, konobari, fizički radnici itd.)

Razvoju bolesti pogoduju i povećana tjelesna težina, ravna stopala, ženski spol ili uzimanje oralne kontracepcije (zbog negativnog utjecaja ženskog spolnog hormona), trudnoća i starija dob.

Bolest se dodatno pogoršava kod izlaganja toplini, osobito za vrijeme ljeta ili prilikom boravka u termalnim vodama, saunama i slično.

Učestalost

Od tegoba uzrokovanih proširenim venama boluje oko 25% žena i 15-20% muškaraca, no prema nekim autorima i do 40%, pa i 50% populacije.

Simptomi uzrokovani proširenim venama

Proširene vene izazivaju različite simptome, koji se svrstavaju, prema međunarodnoj CEAP klasifikaciji, u slijedećih 6 stupnjeva:

1. pojava tzv. kapilara poput mreže vena na koži, ili nešto širih retikularnih vena i "spider" vena, koje mjere do 3-4mm širine
2. pojava nabreklih (najčešće bolnih), kvrgavih potkožnih vena - varikozne vene
3. natečene noge uslijed proširenih vena
4. pojava kožnih promjena nalik ekcemu ili otvrduću kože
5. pojava rana na nogama, koje pokazuju sklonost cijeljenju (venski ulkus)
6. pojava rana koje ne cijele

Kod nekih pojedinaca proširene vene su samo estetski problem, no mnogi se žale na bolove, teške noge, pečenje, svrbež i slično. U težim je slučajevima značajnije narušeno radno i socijalno funkcioniranje oboljele osobe.

Dijagnostika

Ukoliko osoba boluje od nekih od navedenih tegoba, potrebne su slijedeće mjere dijagnostike:

Prije svega, potrebno je učiniti "color Doppler" vena nogu, da bi se upotrebom ove ultrazvučne pretrage ustanovilo koje su točno vene oštećene. Ukoliko "color Doppler" ne pruži kompletan odgovor, pribjegava se drugim radiološkim metodama dijagnostike, kao što su klasična flebografija, CT flebografija, scintigrafija i slično.

Na osnovu nalaza kolor doplera i mišljenja liječnika odredit će se koja vrsta liječenja je potrebna.

Oboljenje površinskog venskog sustava

U slučaju da se upotrebom color Dopplera dokaže oboljenje površinskog venskog sustava u obzir dolaze slijedeće vrste zahvata:

1. Radiofrekventna ablacija ili laserski tretman proširenih vena endovenoznim pristupom
2. Sklerozacija vena
3. Ambulantna flebektomija
4. Klasično kirurško liječenje po Babcocku

Endovenozni laserski tretman (EVLT) ili radiofrekventna ablacija

Varikozne vene nakon endovenoznog tretmana

Riječ je o zatvaranju oštećenih dugih površinskih vena iznutra pomoću topline (endovenozna termokoagulacija). Razlika izneđu radiofrekvencije i lasera je u tome što se radiofrekvencija služi mikrovalovima koji zagrijavaju stijenku vene iznutra, a laser koristi snop svjetlosti koji zagrije stijenku. Metoda je moderna alternativa klasičnom kirurškom zahvatu i rezervirana je za pacijente koji boluju od umjerenih i težih oblika oštećenja vena (stupanj 2. – 6.). Prednost joj je da se izvodi u lokalnoj anesteziji, da zahvat traje kratko, da nakon zahvata ne zaostaju rane od rezova, podljevi krvi, niti ožiljci, te da je bolesnik odmah nakon zahvata radno i socijalno sposoban, te navodi naglo poboljšanje simptoma i osjećaj «olakšanja». Također se može izvoditi i u ljetnim mjesecima.

Sklerozacija vena

Sklerozacija je postupak ubrizgavanja tekućeg sklerozirajućeg sredstva u vene, koje se nakon toga zatvore. Metoda je rezervirana za pacijente, koji imaju probleme sa malim i kratkim venama, koje mjere do maksimalnih 4 mm širine, i nalaze se sporadično u koži ili potkožju. Obično je riječ o tegobama 1. stupnja. Metoda je također dobra za riješavanje manjih potkožnih vena koje zaostanu nakon radiofrekventne endovenozne ablacije. Međutim, u novije je vrijeme razvijena i sklerozacija pjenom po Tessariju, pomoću koje se mogu zatvoriti i vene šireg kalibra, a najčešće se izvodi pod kontrolom ultrazvuka (tzv. ultrazvučno navođena sklerozacija vena - UNSV).

Ambulantna flebektomija

Flebektomija je metoda vađenja manjih proširenih vena pomoću posebne kukice u lokalnoj anesteziji. Najčešće se izvodi ako nakon radiofrekventne endovenozne ablacije zaostane pokoja manja površinska vena, koja i dalje prestavlja estetski problem pacijentu. Na raspolaganju tzv. Mullerove, Rameletove, Oeschove i druge kukice za flebektomiju.

Kirurško liječenje

Klasično kirurško liječenje po Babcocku (crossectomy, stripping) i dalje predstavlja zlatni standard u liječenju vena, ali se uz suvremene metode liječenja često može izbjeći. Ono podrazumijeva potrebu za (najčešće) općom anestezijom i boravkom u bolnici, razmjerno veliku invazivnost postupka, uz brojne rezove i šavove, kao i podljeve krvi, te produljenu radnu nesposobnost. Također se u pravilu izbjegava u istom aktu liječiti obje noge ovom metodom, već ih se liječi u dva akta.

Oboljenje dubokog venskog sustava

Kod manjeg broja pacijenata, color Doppler će utvrditi oboljenje dubokih vena nogu (najčešće posttrombotski ili postflebitički sindrom). Kod takvih pacijentata kirurško ili drugo liječenje (valvuloplastika) je najčešće parcijalno uspješno ili neuspješno pa sa prije svega pribjegava metodama ublažavanja tegoba, kao što su nošenje elastične čarape, mazanje kože heparinskom mašću izvana ili određenim biljnim preparatima ili uzimanje tableta koje smanjuju učinak izazvan nedovoljnom venskom drenažom.

Venska tromboza

Ukoliko color Doppler otkrije duboku vensku trombozu ili masivnu površinsku trombozu, potreban je primitak u bolnicu radi antikoagulantne terapije heparinom, kojom se postiže otapanje tromba u venama. Ovakva vrsta liječenja u nadležnosti je inteniste - angiologa.

Vanjske poveznice

• MayoClinic: Varicose Veins
• European Journal of Vascular and Endovascular Surgery Extra: Endovenous Radiofrequency Ablation
• Vaše zdravlje: Da težak korak postane lak
• Zadovoljna.dnevnik.hr: Proširene vene - posljedica modernog načina života

Literatura

• Porter JM, Moneta GL. Reporting standards in venous disease: an update. International Consensus Committee on Chronic Venous Disease. J Vasc Surg. 1995 Apr;21(4):635-45.[1]
• Radiologic Society of North America. Endovenous ablation of varicose veins. [2]
• Hirsch SA, Dillavou E. Options in the management of varicose veins, 2008. J Cardiovasc Surg (Torino). 2008 Feb;49(1):19-26.[3]
• Vucić N, Lang N, Balić S, Pilas V, Anić T, Nadinić V, Brborovic O. Comparison between critical pathway guidelines and management of deep-vein thrombosis: retrospective cohort study. Croat Med J. 2000 Jun;41(2):163-7.[4]
• Craig Feied. Deep Venous Thrombosis. [5]
• Robert Weiss. Varicose Veins Treated With Ambulatory Phlebectomy. [6]