Katedrala (roman): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m lektura |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ketedrala''' je [[roman]] [[Ivo Brešan|Ive Brešana]] s elementima [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]]. |
'''Ketedrala''' je [[roman]] [[Ivo Brešan|Ive Brešana]] s elementima [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]]. |
||
⚫ | |||
== Sadržaj == |
|||
⚫ | |||
priču o višestoljetnoj gradnji [[Šibenik|šibenske]] prvostolnice, [[Katedrala Sv. Jakova]]. |
priču o višestoljetnoj gradnji [[Šibenik|šibenske]] prvostolnice, [[Katedrala Sv. Jakova]]. |
||
Ispreplećući |
Ispreplećući povijesna zbivanja i povijesne likove sa sadašnjošću, pisac [[dramaturgija|dramaturški]] postojano gradi priču o gradnji katedrale, ispreplećući je s fikcijskim sudbinama likova koji su u zbilji posredno i neposredno imali poveznice s katedralom u doba gradnje te paralelnom pričom o sadašnjošnjosti donosi poruku o bezvremenosti ljudskih želja i stremljenja. |
||
U ''Katedrali'' kao i u ranijim |
U ''Katedrali'', kao i u Brešanovim ranijim djelima [[Astaroth]], [[Ispovijedi nekarakternog čovjeka]], [[Tri života Tonija Longina]], očita je Brešanova zaokupljenost [[Povijest Hrvatske|hrvatskom poviješću]]. Fascinira povijesna faktografija kojim autor gradi fikcijsku priču. Međutim, ta zaokupljenost poviješću [[lirika|lirskog]] je karaktera i uvijek u funkciji postavljanja [[etika|etičkih]] i [[filozofija|filozofskih]] pitanja. |
||
autor gradi fikcijsku priču. Međutim ta zaokupljenost poviješču lirskog je karaktera i uvijek u funkciji postavljanja etičkih i filozofskih pitanja, nimalo zaokupljena epskim veličanjem ili ideologiziranjem. |
|||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Hrvatska epika]] |
Inačica od 19. ožujka 2009. u 12:15
Ketedrala je roman Ive Brešana s elementima znanstvene fantastike.
Sadržaj
Pisac likom sveučilišnog profesora latinskog jezika vodi čitatelja kroz priču o višestoljetnoj gradnji šibenske prvostolnice, Katedrala Sv. Jakova.
Ispreplećući povijesna zbivanja i povijesne likove sa sadašnjošću, pisac dramaturški postojano gradi priču o gradnji katedrale, ispreplećući je s fikcijskim sudbinama likova koji su u zbilji posredno i neposredno imali poveznice s katedralom u doba gradnje te paralelnom pričom o sadašnjošnjosti donosi poruku o bezvremenosti ljudskih želja i stremljenja.
U Katedrali, kao i u Brešanovim ranijim djelima Astaroth, Ispovijedi nekarakternog čovjeka, Tri života Tonija Longina, očita je Brešanova zaokupljenost hrvatskom poviješću. Fascinira povijesna faktografija kojim autor gradi fikcijsku priču. Međutim, ta zaokupljenost poviješću lirskog je karaktera i uvijek u funkciji postavljanja etičkih i filozofskih pitanja.