Razgovor sa suradnikom:Abyssus

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nuvola apps kpdf.png
Arhiv: 12345678
Nuvola apps edu miscellaneous.png
Ostavite poruku


dobiveno[uredi]

da li se kaze dobiveno ili dobijeno


Dioniz[uredi]

Bok,

U članku Dioniz postoje poveznice na Nisijade, Nisaida i Nisaide. Možeš li provjeriti je li nešto od toga tipfeler? --Ante Perkovic (razgovor) 14:59, 29. travanj 2009. (CEST)

Zahvala[uredi]

 Zahvaljujem na glasu za vraćanje statusa administratorice i birokratkinje. Nuvola apps bug.pngNuvola apps bug left.png :******** --Roberta F. 02:34, 28. lipnja 2009. (CEST)

Sretan rođendan![uredi]

Sretan rodendan.pngFrench kiss.JPGCookie bouquet.jpg:**********--Roberta F. 23:55, 10. srpnja 2009. (CEST)


Branka i Vladimir isto tako šalju najsrdačnije čestitke za rođendan, s malecnim zakašnjenjem --Bonč (razgovor) 00:02, 11. srpnja 2009. (CEST)

Molim Vas pomoć...

kako se dekliniraju nazivi gradova? i Kakvim se slovima piše koja riječ? npr. gradonačelnik grada Varaždina ili gradonačelnik Grada Varaždina ili gradonačelnik grada Varaždin ili pak gradonačelnik Grada Varaždin

Hvala, lp Ivna

Fotovideoklub?[uredi]

Pozdrav! Nadam se da ne smetam. Zanima me je li točno napisati riječ "fotovideoklub"? Nama u klubu piše "Foto-video klub Slatina", ali znam da tu nešto ne štima. Hvala! 83.131.242.222 12:46, 24. prosinca 2009. (CET)

Postovani, mozete li mi objasniti pojmove oec.; oecc.; ecc.i sta je od navedenoga ispravno. Naime osoba je zavrsila visu ekonomsku-ekonomist prije Bologne (6/1) i treba sada staviti titulu. Ima li razlike izmedu hrvatskih kratica i koje su to i internacionalnih? Hvala.89.172.31.83 12:41, 20. siječnja 2010. (CET)

pozdrav[uredi]

nadam se da si dobro. kako ide s ruskim jezikom? --VKokielov (razgovor) 21:55, 9. srpnja 2010. (CEST)

i čestitam rođendan. --VKokielov (razgovor) 22:06, 9. srpnja 2010. (CEST)

Pridružujem se čestitkama! :-))) Hoćemo slaviti zajedno? Sale (razgovor) 22:13, 9. srpnja 2010. (CEST)

I ja se pridružujem! Da se bar vrati, trebaju nam takvi poput nje. --Fraxinus (razgovor) 22:22, 9. srpnja 2010. (CEST)

Parties-birthday.jpg250pxHappy Birthday!.png Sretan ti rođendan!!! :*********** Nuvola apps bug.pngNuvola apps bug left.png--Roberta F. 04:49, 10. srpnja 2010. (CEST)
mamma mia, ova ti je velika. :) --VKokielov (razgovor) 07:11, 10. srpnja 2010. (CEST)
Malena, PUUUUUUNO svega naj, naj, najljepšeg želi ti --Branka France (razgovor) 15:13, 10. srpnja 2010. (CEST)
A ja? A ja?!?!?! - Sretan rođendan i od mene! --Bonč (razgovor) 18:45, 10. srpnja 2010. (CEST)

brati kamen[uredi]

Poštovani, često čujem izraz da se 'kamen bere'. Zanima me je li to točno, to jest zar se kamen ne vadi, iskorištava, eksploatira .....kao što se nafta, voda ili neka tekućina crpi, rude se iskopavaju, urod se ubire...?

Hvala na strpljenju ;-) Lijep pozdrav iz Mostara. 212.39.115.23 13:29, 23. listopada 2012. (CEST)

Htjeo ili htio[uredi]

Htjeo.

http://www.sveske.ba/bs/content/o-zalosnom-stanju-nase-nauke-o-jeziku

"I u još jednom važnom pravilu naši "pravopisci" pokazuju nedosljednost i javašluk. Radi se o oblicima glagolskog pridjeva radnog kao što su volio, pocrnio, zanio, htio (čiji ekavski oblici su voleo, pocrneo, zaneo, hteo). Osim htio, svi ostali ijekavski oblici odgovaraju jezičkom osjećanju ljudi koji govore ijekavskim nariječjem b/h/s-a i niko ih ne dovodi u pitanje (zato i ne postoji pravopisno pravilo koje bi se odnosilo na njih) jer se nekadašnji jat u položaju ispred završnog –o muškog roda jednine glagolskog pridjeva radnog ne izgovara je kao inače (mjesto – mesto) već i. Medutim, šta je sa htio, koji ovako izgovaraju samo oni Bosanci što su u školi naučili da je htio "pravilno" i koji zato preziru sebe što su ranije govorili htjeo, slijedeći svoje jezičko osjećanje. A, u stvari, htjeo je zaista "pravilno", a htio "nepravilno". Evo zašto. U gramatičkim pravilima naglasak često igra presudnu ulogu.

Svojedobno je Karl Verner riješio višegodišnju zagonetku Grimovog glasovnog zakona time što je postulirao drukčiji akcenat nekih riječi u starim indoevropskim jezicima. Pošto je istorijska lingvistika 19. vijeka, kojoj pripada i Karl Verner, bila obavezni dio obrazovanja tradicionalnih jezičara, dakle onih koji su sastavljali novosadski Pravopis, zapanjuje me da nisu obraćali pažnju na naglasak prilikom donošenja pravopisnih pravila (ne može valjda biti da nisu čuli ni naglasak ili da, ne daj Bože, nisu poznavali ni "svoju" tradicionalnu lingvistiku?!). Jer, činjenicu da ljudi prirodno kažu volio a ne *voljeo i htjeo a ne *htio treba jednostavno pripisati akcentu: u obliku muškog roda jednine glagolskog pridjeva radnog naglašeni jat ispred završnog –o ima svoj uobičajeni refleks je, a kad nije naglašen, on postaje i; da jat postaje je pod naglaskom potvrduju glagolski pridjevi i ostalih riječi sa naglašenim jatom: sjeo, mljeo, žnjeo, zreo (od zreti – jatovo j se gubi poslije suglasničke grupe sa r na kraju; uporedi griješiti – greška (ne *grješka)), bdjeo, smjeo, djeo se (ovaj danas rijetki glagol upotrebljava se u Bosni ponajviše u aoristu: Gdje se djenu ono moje pero?). Svi oblici glagolskog pridjeva na –jeo ne moraju biti naglašeni: zbog pravila po kojem se korijenski glagol ne mijenja primanjem prefiksa, dobijamo oblike poput zasjeo, samljeo, (za)odjeo (izvedeno od djeti) i sl., u kojima je naglasak prešao na prefiks pa se –jeo našao u nenaglašenom slogu. Interesantno je da su tradicionalisti užasno insistirali na obliku htio (par napisanih htjeo mogao vas je koštati školske godine), ali su tolerisali većinu ostalih oblika na –jeo (valjda su vidjeli da bi oblici *sio, *žnio, *mlio i *dio se bili zaista smiješni, pa su dozvoljavali narodu da govori kako osjeća). Ali u nauci ne smije biti ovakve nedosljednosti: ako ste "otkrili" pravilo zbog kojeg je htjeo "nepravilno" i treba ga zamijeniti sa htio, onda to isto treba uraditi i sa sjeo, žnjeo, mljeo i sl.!"— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 5.43.98.60 (razgovordoprinosi)

I na kraju rečenice[uredi]

Da li je ispravno pisati "Planiran" ili "Planirani" trošak. Ćemu ovo I na kraju rečenice, koji način je ispravan i zašto. Hvala.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.139.62.107 (razgovordoprinosi)

Navodnici i interpunkcijski znakovi 2[uredi]

Nisam sigurna kako završiti rečenicu koja na kraju ima citat: Svi su pomislili "Nije bolje niti zaslužila!" Da li ide točka na kraju iza navodnika ili ne?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 188.252.141.72 (razgovordoprinosi)

Mjeseci u godni[uredi]

Poštovani Možete li mi objasniti zašto ste kod mjeseca studenog ostavili otvorenu mogućnost da se može reći i na primjer 26.studenoga i 26.studeni? Hvala Studentica— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.137.19.135 (razgovordoprinosi)

Pravopis - zoološki vrt[uredi]

Djeca u prvom razredu osnovne škole uče pisati "Zoološki vrt" velikim početnim slovom, bez obzira što se ne radi o nekom određenom vrtu, tako da "zoološki vrt" ne pripada nazivu. Koja je inačica pravilna? Molim za objašnjenje kao i reference.

Hvala, Ferenc Toth ftoth@post.t-com.hr 178.17.112.106 20:32, 31. siječnja 2014. (CET)

Pitanje[uredi]

Oprosti,instrumental od Brčko,Prečko,Špansko? Nije li npr. 'Igramo utakmicu sa Prečkim' logičnije nego sa 'Prečkom' (što aludira na gredu)?Čak i ako nisam u pravu ,mislim da bi ova tri toponima trebali biti iznimke,kao i ostali slični koji nisu navedeni.Wallby17 (razgovor) 16:17, 24. lipnja 2014. (CEST)