Diskontiranje: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Diskontna stopa''' ''([[Engleski|engl.]] discount rate)'' ili eskontna stopa, je stopa po kojoj [[centralna banka]] odobrava [[kredit|kredite]] poslovnim [[banka|bankama]]. U diskontnoj tehnici ona je stopa koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova. |
'''Diskontna stopa''' ''([[Engleski|engl.]] discount rate)'' ili eskontna stopa, je stopa po kojoj [[centralna banka]] odobrava [[kredit|kredite]] poslovnim [[banka|bankama]]. U diskontnoj tehnici ona je stopa koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova. |
||
== Diskontni vrijednosni papiri == |
|||
'''''Diskontni vrijednosni papiri''''' ''([[Engleski|engl.]] discount securities)'' su [[vrijednosni papir]] koji, po pravilu, ne nose kamate već se prodaju uz diskont prema [[nominalna vrijednost|nominalnoj vrijednosti]]. |
'''''Diskontni vrijednosni papiri''''' ''([[Engleski|engl.]] discount securities)'' su [[vrijednosni papir]] koji, po pravilu, ne nose kamate već se prodaju uz diskont prema [[nominalna vrijednost|nominalnoj vrijednosti]]. |
||
<br> |
|||
'''''Diskont na obveznice''''' ''([[Engleski|engl.]] discount on bonds)'' je iznos uz koji se [[obveznica|obveznice]] ili drugi vrijednosni papiri kupuju odnosno prodaju ispod nijihove nominalne vrijednosti. |
'''''Diskont na obveznice''''' ''([[Engleski|engl.]] discount on bonds)'' je iznos uz koji se [[obveznica|obveznice]] ili drugi vrijednosni papiri kupuju odnosno prodaju ispod nijihove nominalne vrijednosti. |
||
| Redak 13: | Redak 14: | ||
:P * (1 + r)<sup>t</sup> buduća vrijednost današnjeg ulaganja po '''r''' stopi prinosa. |
:P * (1 + r)<sup>t</sup> buduća vrijednost današnjeg ulaganja po '''r''' stopi prinosa. |
||
Tri su metode diskontiranja vrijednosnica:<br> |
|||
:*'''''komercijalna metoda''''', |
|||
:*'''''racionalna metoda''''' i |
|||
:*'''''obračun inverznom konformnom stopom'''''. |
|||
<br> |
|||
Prve dvije metode koriste se ako je obračun jednostavan, a treća ako je složen. |
|||
Premda se u praksi često koristi komercijalna metoda, postupak diskontiranja zamjenjuje ukamaćivanjem čime ostvaruje veću dobit za kupca vrijednosnice. Diskont se računa po formuli <math>D=C*n*i/365</math> (C – nominalni iznos, n – broj dana do dospijeća, i – p/100, p – diskontna stopa). Kad su stope inflacije visoke ovaj postupak dovodi do besmislene visine diskonta koji postaje veći od nominalne vrijednosti mjenice. |
|||
Za korektan obračun potrebno je kao osnovicu za ukamaćivanje uzeti nepoznatu diskontiranu vrijednost pa je zatim izračunati iz poznate nominalne vrijednosti mjenice, broja dana i diskontne stope. Kod jednostavnog obračuna diskont se računa koristeći formulu postotnog računa više sto <math>D=Cni/(365+ni)</math>. |
|||
U ovom slučaju maksimalni iznos diskonta teži nominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa teži u beskonačnosti. Kad je posrijedi složen obračun, za obračun diskontirane vrijednosti koristi se postupak izračunavanja sadašnje vrijednosti <math>C0=C/(1+i)</math>, formula za diskont je ''D=C*((1+i)*(t–1))/((1+i)*t)''. Ovaj način obračuna naziva se i obračun pomoću inverzne konformne stope. |
|||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Inačica od 27. ožujka 2009. u 11:36
Diskontiranje (engl. discounting) je, u ekonomiji, postupak izračunavanja sadašnje vrijednosti budućih novčanih iznosa.
Diskontna stopa (engl. discount rate) ili eskontna stopa, je stopa po kojoj centralna banka odobrava kredite poslovnim bankama. U diskontnoj tehnici ona je stopa koja se koristi za diskontiranje budućih novčanih tokova.
Diskontni vrijednosni papiri
Diskontni vrijednosni papiri (engl. discount securities) su vrijednosni papir koji, po pravilu, ne nose kamate već se prodaju uz diskont prema nominalnoj vrijednosti.
Diskont na obveznice (engl. discount on bonds) je iznos uz koji se obveznice ili drugi vrijednosni papiri kupuju odnosno prodaju ispod nijihove nominalne vrijednosti.
- gdje je iznos
- P * (1 + r)t buduća vrijednost današnjeg ulaganja po r stopi prinosa.
Tri su metode diskontiranja vrijednosnica:
- komercijalna metoda,
- racionalna metoda i
- obračun inverznom konformnom stopom.
Prve dvije metode koriste se ako je obračun jednostavan, a treća ako je složen.
Premda se u praksi često koristi komercijalna metoda, postupak diskontiranja zamjenjuje ukamaćivanjem čime ostvaruje veću dobit za kupca vrijednosnice. Diskont se računa po formuli (C – nominalni iznos, n – broj dana do dospijeća, i – p/100, p – diskontna stopa). Kad su stope inflacije visoke ovaj postupak dovodi do besmislene visine diskonta koji postaje veći od nominalne vrijednosti mjenice.
Za korektan obračun potrebno je kao osnovicu za ukamaćivanje uzeti nepoznatu diskontiranu vrijednost pa je zatim izračunati iz poznate nominalne vrijednosti mjenice, broja dana i diskontne stope. Kod jednostavnog obračuna diskont se računa koristeći formulu postotnog računa više sto .
U ovom slučaju maksimalni iznos diskonta teži nominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa teži u beskonačnosti. Kad je posrijedi složen obračun, za obračun diskontirane vrijednosti koristi se postupak izračunavanja sadašnje vrijednosti , formula za diskont je D=C*((1+i)*(t–1))/((1+i)*t). Ovaj način obračuna naziva se i obračun pomoću inverzne konformne stope.
Vidi još
Vanjske poveznice
Agram Brokeri d.d. - Diskontiranje