Tekija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike. |
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike. |
||
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u [[Blagaj (Mostar)|Blagaju]] i Hadži Sinanova tekija u [[Sarajevo|Sarajevu]], kao i tekija u Kaćunima. |
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu [[Buna|Bune]] u [[Blagaj (Mostar)|Blagaju]] i Hadži Sinanova tekija u [[Sarajevo|Sarajevu]], kao i tekija u Kaćunima. |
||
Od pada [[Kraljevina Bosna|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. |
Od pada [[Kraljevina Bosna|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. |
Inačica od 1. lipnja 2009. u 10:48
Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.
Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu.