Moruzgve: razlika između inačica
m Morska anemona premješteno na Morske anemone |
malo preuređivanja, dodatka, prijevoda, još promijeniti ime članka.... |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir |
{{Taksokvir |
||
| boja = pink |
| boja = pink |
||
| naziv = |
| naziv = Moruzgve |
||
| slika = Haeckel Actiniae.jpg |
| slika = Haeckel Actiniae.jpg |
||
| slika_širina = 240px |
| slika_širina = 240px |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
| superdivisio = [[Pravi mnogostaničari|Eumetazoa]] |
| superdivisio = [[Pravi mnogostaničari|Eumetazoa]] |
||
| superphylum = [[Mješinci|Coelenterata]] |
| superphylum = [[Mješinci|Coelenterata]] |
||
| phylum = [[Cnidaria]] |
| phylum = [[Žarnjaci|Cnidaria]] |
||
| classis = [[Anthozoa]] |
| classis = [[Koralji|Anthozoa]] |
||
| subclassis = [[Hexacorallia]] |
| subclassis = [[Hexacorallia]]<!--Zoanthiniaria--> |
||
| ordo = '''Actiniaria''' |
| ordo = '''Actiniaria''' |
||
| razdioba_stupanj = [[Podred]]ovi |
| razdioba_stupanj = [[Podred]]ovi |
||
Redak 23: | Redak 23: | ||
| diversity = 46 families |
| diversity = 46 families |
||
}} |
}} |
||
''' |
'''Moruzgve''', ponekad kod nas i '''morske anemone''' (lat. Actinaria) su često [[sesilni organizam|sesilni]], solitarni [[žarnjaci]] iz [[razred (taksonomija)|razred]]a [[koralji|koralja]] koji imaju oblik [[polipi (žarnjaci)|polip]]a šestozračne simetrije ''(lat. Hexacorallia)'', cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 ([[crvena moruzgva]] ima 196) vrlo pokretljivih [[lovka|lovki]] oko [[Usni otvor|usnog otvora]]. Za razliku od ostalih koralja, nemaju čvrst [[kostur]]. |
||
Žive uglavnom pojedinačno, pričvršćene pedalnim diskom i sekretom koji je ljepljiv za podlogu, ili lebde slobodno u moru. Ni vrste koje žive pričvršćene uz podlogu nisu potpuno sesilne i mogu se malo kretati praveći kružne pokrete ili čak plivati pomoću tentakula i valovitim pokretima diska. |
|||
Nastanjuju sva mora, a žive od plićaka pa do dubine od 10.000 metara. Poznato je više od 1.000 [[vrsta]], a u [[Jadran]]u su najpoznatije [[crvena moruzgva]] (''Actinia equina''), [[smeđa vlasulja]] (''Anemonia sulcata''), [[plaštena moruzgva]] (''Adamsia palliata'') i [[opnena voskovica]] (''Cerianthusmembranaceus''). [[Družbena moruzgva]] (''Calliactis parasitica'') prihvaća se na prazne kućice [[puževi|puževa]] u kojima žive neke vrste [[rakovi|rakova]] (Paguroidea). |
|||
Veličina im je različita, pa su ovisno o vrsti velike od jedan pa do 150 centimetara. Hrane se pretežno malim [[ribe|ribama]], [[rakovi]]ma i [[puževi]]ma, dok se neke hrane samo [[plankton]]om. Neke vrste žive u [[simbioza|simbiozi]] s drugim životinjama. |
|||
== Unutarnja građa == |
== Unutarnja građa == |
||
Šestozračna građa ogleda se u tome što im je unutrašnjost tijela ([[gastrovaskularna |
Šestozračna građa ogleda se u tome što im je unutrašnjost tijela ([[gastrovaskularna šupljina]]) podijeljena na komore pregradama (septama) kojih najčešće ima 6 ili 6n, mada se mogu naći i po 5 ili 10, ali nikada ih nema 8 (kao što je to kod oktokoralija). Od pukotinastih usta koje se nalaze na slobodnom kraju tijela polazi [[ždrijelo]] koje se završava u šupljini. Ždrijelo je povezano s tjelesnim zidom preko septi. Tjelesni zid je, kao kod svih žarnjaka, izgrađen od dva sloja [[stanica]]: |
||
*[[ |
*[[epiderm]]a, vanjskog |
||
*[[ |
*[[endoderm]]a, unutrašnjeg čije su stanice sa trepljama |
||
Između ovih slojeva nalazi se dobro |
Između ovih slojeva nalazi se dobro razvijen [[mezoglej]] u kojem su razbacane stanice. |
||
Žarne stanice su razbacane po čitavoj površini tijela, ali su najbrojnije na [[ |
Žarne stanice su razbacane po čitavoj površini tijela, ali su najbrojnije na [[lovka]]ma i oko usnog otvora. Epitelo-mišićne stanice izgrađene su od [[miofibril]]a koji su: |
||
*na |
*na lovkama raspoređeni uzdužno |
||
*oko usnog otvora radijalno raspoređeni |
*oko usnog otvora radijalno raspoređeni. |
||
[[Živčani sustav]] je difuzan, odnosno, izgrađen od živčanih stanica povezanih tako da grade mrežu u osnovi epidermisa i endodermisa. |
[[Živčani sustav]] je difuzan, odnosno, izgrađen od živčanih stanica povezanih tako da grade mrežu u osnovi epidermisa i endodermisa. |
||
Moruzgve se razmnožavaju uglavnom spolno, dok se neke usamljene jedinke mogu razmnožavati i bespolno, diobom i pupanjem. Najčešće su odvojenih su spolova sa gonadama koje se obrazuju na pregradama, mada ima i [[Hermafrodit|hermafroditnih]] vrsta. Kada spolne stanice sazriju dolazi do prskanja gonada i oslobađanja gameta u gastro-vaskularnu šupljinu. Oplodnja se vrši u toj šupljini, a zatim se oblikuje [[larva]] planula koja kroz usni otvor izlazi napolje. Larva jedno vrijeme pliva, pa se spušta na dno i izraste u [[polipi (žarnjaci)|polip]]a. |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
Inačica od 3. lipnja 2009. u 20:08
Moruzgve | |
---|---|
Sistematika | |
Domena: | Eukarioti |
Carstvo: | Animalia |
Podcarstvo: | Metazoa |
Superdivizija: | Eumetazoa |
Natkoljeno: | Coelenterata |
Koljeno: | Cnidaria |
Razred: | Anthozoa |
Podrazred: | Hexacorallia |
Red: | Actiniaria |
Podredovi | |
Baze podataka | |
Moruzgve, ponekad kod nas i morske anemone (lat. Actinaria) su često sesilni, solitarni žarnjaci iz razreda koralja koji imaju oblik polipa šestozračne simetrije (lat. Hexacorallia), cilindrično tijelo i 6 odnosno umnožak broja 6 (crvena moruzgva ima 196) vrlo pokretljivih lovki oko usnog otvora. Za razliku od ostalih koralja, nemaju čvrst kostur.
Žive uglavnom pojedinačno, pričvršćene pedalnim diskom i sekretom koji je ljepljiv za podlogu, ili lebde slobodno u moru. Ni vrste koje žive pričvršćene uz podlogu nisu potpuno sesilne i mogu se malo kretati praveći kružne pokrete ili čak plivati pomoću tentakula i valovitim pokretima diska.
Nastanjuju sva mora, a žive od plićaka pa do dubine od 10.000 metara. Poznato je više od 1.000 vrsta, a u Jadranu su najpoznatije crvena moruzgva (Actinia equina), smeđa vlasulja (Anemonia sulcata), plaštena moruzgva (Adamsia palliata) i opnena voskovica (Cerianthusmembranaceus). Družbena moruzgva (Calliactis parasitica) prihvaća se na prazne kućice puževa u kojima žive neke vrste rakova (Paguroidea).
Veličina im je različita, pa su ovisno o vrsti velike od jedan pa do 150 centimetara. Hrane se pretežno malim ribama, rakovima i puževima, dok se neke hrane samo planktonom. Neke vrste žive u simbiozi s drugim životinjama.
Unutarnja građa
Šestozračna građa ogleda se u tome što im je unutrašnjost tijela (gastrovaskularna šupljina) podijeljena na komore pregradama (septama) kojih najčešće ima 6 ili 6n, mada se mogu naći i po 5 ili 10, ali nikada ih nema 8 (kao što je to kod oktokoralija). Od pukotinastih usta koje se nalaze na slobodnom kraju tijela polazi ždrijelo koje se završava u šupljini. Ždrijelo je povezano s tjelesnim zidom preko septi. Tjelesni zid je, kao kod svih žarnjaka, izgrađen od dva sloja stanica:
Između ovih slojeva nalazi se dobro razvijen mezoglej u kojem su razbacane stanice.
Žarne stanice su razbacane po čitavoj površini tijela, ali su najbrojnije na lovkama i oko usnog otvora. Epitelo-mišićne stanice izgrađene su od miofibrila koji su:
- na lovkama raspoređeni uzdužno
- oko usnog otvora radijalno raspoređeni.
Živčani sustav je difuzan, odnosno, izgrađen od živčanih stanica povezanih tako da grade mrežu u osnovi epidermisa i endodermisa.
Moruzgve se razmnožavaju uglavnom spolno, dok se neke usamljene jedinke mogu razmnožavati i bespolno, diobom i pupanjem. Najčešće su odvojenih su spolova sa gonadama koje se obrazuju na pregradama, mada ima i hermafroditnih vrsta. Kada spolne stanice sazriju dolazi do prskanja gonada i oslobađanja gameta u gastro-vaskularnu šupljinu. Oplodnja se vrši u toj šupljini, a zatim se oblikuje larva planula koja kroz usni otvor izlazi napolje. Larva jedno vrijeme pliva, pa se spušta na dno i izraste u polipa.
Literatura
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
- Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.