INA: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
m pravopis
Redak 45: Redak 45:
== Izvori ==
== Izvori ==


{{Reference}}
{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 6. lipnja 2009. u 14:10

Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka

INA odnosno Industrija Nafte je hrvatska naftna kompanija.

INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u JANAF-u d.d.

Povijest

Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke
1883. Rafinerija nafte u Rijeci
1927. Rafinerija nafte Sisak
1927. Rafinerija Zagreb
1952. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
1963. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte Rijeka i Sisak nastaje «Kombinat za naftu i plin»
1964. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
1968. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva Kutina
1970. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
1974. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad 1979. godine
1976. osnovana DINA- Petrokemija Rijeka
1990. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
1993. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske
2003. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
2006. privatizacija INE, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici 27. studenog 2006.)[1]

Eko incidenti

Sisačka rafinerija

Rafinerija je već godinama pod optužbama za zagađivanje okoliša, a zadnji incident dogodio se 21. veljače 2007. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni oblak koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a lož ulje je kroz kanalizaciju završilo u rijeci Kupi. [2] [3]

Puknuća naftovoda

  • 1984. kod Krčkog mosta pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
  • 1984. kod rijeke Dobre, oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
  • 1996. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
  • 1996. Sotin kod Garčina, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
  • 1997. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
  • 1998. Sotin kod Strizivojne, korozija, iscurilo dva kubika u tlo
  • 2000. Stružec, dva kubika iscurilo u tlo i potok [4]
  • 2001. Popovača, iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke Lonje [5]
  • 2004. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat [6]
  • 2005. Slobodnica, 1000 litara nafte iscurilo u tlo [7]
  • 2005. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo [8]
  • 2005. kod Strizivojne [9]

Izvori

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak INA koji govori o tvrtki treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.