Prijeđi na sadržaj

Kutina

Koordinate: 45°29′N 16°47′E / 45.48°N 16.78°E / 45.48; 16.78
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Kutina. Za druga značenja pogledajte Kutina (razdvojba).
Kutina

grb
Država Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka

GradonačelnikZlatko Babić
Gradsko vijeće21[1] član
– predsjednikDavor Kljakić
Naselja23 gradska naselja

Površina294,8 km2[2]
Površina središta49,6 km2
Visina98 mnm
Koordinate45°29′N 16°47′E / 45.48°N 16.78°E / 45.48; 16.78

Stanovništvo (2021.)
Ukupno19 601 [3]
– gustoća66 st./km2
Urbano12 012
– gustoća242 st./km2

Svetac zaštitniksv. Marija Snježna
Dan mjesta10. studenog

Odredišna pošta44320 Kutina [4]
Pozivni broj+385 (0)44
AutooznakaKT
Stranicakutina.hr

Zemljovid

Kutina na zemljovidu Hrvatske
Kutina
Kutina

Kutina na zemljovidu Hrvatske

Kutina je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja

[uredi | uredi kôd]

Grad se sastoji od 23 naselja: Banova Jaruga, Batina, Brinjani, Čaire, Gojlo, Husain, Ilova, Jamarica, Janja Lipa, Katoličke Čaire, Kletište, Krajiška Kutinica, Kutina, Kutinica, Kutinska Slatina, Međurić, Mikleuška, Mišinka, Repušnica, Selište, Stupovača, Šartovac i Zbjegovača. Radničko naselje.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
  • šire područje: 24.597
  • promet: autocesta Zagreb – Lipovac, pruga Zagreb – Vinkovci
  • položaj: z.š. 45° 28' 54, z.d. 16° 46' 58,
  • nadmorska visina: 98 m – 149 m
  • klima: kontinentalna

Kutina je grad udaljen 70 kilometara od Zagreba smješten na južnim obroncima vinogradima obrasle šumovite Moslavačke gore i na samom rubu Lonjskog polja, jednog od najvećih močvarnih područja u ovom dijelu Europe.

S 15.000 stanovnika Kutina je najveći moslavački poslovni, trgovački i administrativni centar sa sjedištem mnogih županijskih službi i najvećih moslavačkih poduzeća. Kutinu često nazivaju i zelenim gradom, zahvaljujući brojnom drveću, uređenim grmovima, živicama i parkovima. Ponos grada su crkva Majke Božije Snježne, stoljetni park kestenova u starom centru i prekrasna kuća obitelji Pazdera s okućnicom u najprometnijem dijelu grada. Šumice uz potoke su sastavni dio grada i mjesto igre mnogobrojne djece.

Prometno je Kutina povoljno smještena uz autocestu Zagreb – Lipovac, na koju se spaja i magistralni pravac prema Garešnici, Daruvaru, Bjelovaru i Virovitici.

Veliki broj turista iz Mađarske prolazi kroz Kutinu u proputovanju. Željeznička pruga Paneuropski Koridor 10 od Zagreba prema Vinkovcima i Beogradu prolazi kroz Kutinu, a dokaz da je Kutina i u davna vremena bila križanje puteva bilo je i rimsko naselje za koje se pretpostavlja da je bilo u rimskim ispravama spominjani Varianis. Ostaci naselja nalaze se u zapadnom dijelu Kutine na Kutinskoj Lipi.

Prema jednom tumačenju Moslavina je preuzeti rimski naziv za rimljanskim vinogradima obrastao Mons Claudius.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Danas u samom gradu živi 13.735 stanovnika (2011.), a na širem području 22.760. Broj stanovnika je narastao od oko 5000 koliko je Kutina imala 1953. do najviše 14 992 koliko je imala 1991. Od ostalih naselja u gradskom području najveća su Repušnica (oko 2000 st.) i Husain (oko 1000 st.) te Brunkovac kao gradska četvrt s oko 2500 stanovnika.

U stanovništvu je zastupljeno nekoliko nacionalnih manjina: Srbi – 1490 Romi – 340 Česi – 314 Albanci – 112 Slovaci – 79 Bošnjaci – 73

Grad Kutina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
7177
7067
7795
9008
11119
12866
13380
14991
16597
17242
18804
21128
23202
24829
24597
22760
19601
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Kutina. Od 1857. do 1880. sadrži dio podataka za grad Garešnicu, Bjelovarsko-bilogorska županija. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka za općinu Popovača. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kutina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1312
1393
1558
1644
2074
3000
3069
3540
4631
5222
7103
10997
13209
14992
14814
13735
12012
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži podatke za bivše naselje Brunkovac od 1910. do 1931. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Gradska uprava sastoji se od sljedećih odjela:

  • Služba za opće poslove
  • Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj
  • Upravni odjel za komunalni sustav, građenje i zaštitu okoliša
  • Upravni odjel za financije
  • Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo
  • Upravni odjel za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i civilno društvo

Gradonačelnik je Zlatko Babić (nezavisni). Gradsko vijeće čini 21 vijećnika. Predsjednik je Robert Krpes (HSLS),

Grad je osnovao i svoje ustanove: Pučko otvoreno učilište, Muzej Moslavine Kutina, Športski centar, Dječji vrtić Kutina, Knjižnica i čitaonica Kutina. Grad je djelomični ili potpuni vlasnik poduzeća: Moslavina d.o.o., Komunalni servisi d.o.o., Eko Moslavina d.o.o. Za područje grada osnovana je Turistička zajednica Grada Kutine, te Razvojna agencija MRAV.

Vatrogasna zajednica grada Kutine krovna je vatrogasna organizacija na području grada, objedinjuje rad 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava, jednog industrijskog dobrovoljnog vatrogasnog društva, jedne industrijske profesionalne vatrogasne postrojbe i jedne javne vatrogasne postrojbe.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Zastava SJP Kutina

Ime Kutina se prvi put spominje 10. studenoga 1256. godine u Povelji ugarsko - hrvatskoga kralja Bele IV. Tom se poveljom uređuju međaši posjeda šomođskog župana Henrika s jedne strane i posjeda jobagiona upravne župe Garić s druge strane. O međašima između garićke i gračeničke upravne župe kaže se tom zgodom da idu do velike ceste, zatim do stare zajedničke međe između gračeničke i garićke župe pa prešavši cestu silaze dolinom od zapada u Kutinu ("ibique transeundo viam per vnam vallem ex parte occidentis descendit in Cotynnam").

Kutina (KOTINNA) se prvi put spominje kao župa 1334. godine s crkvom Svih Svetih, a drugi put 1488. godine s crkvom Sv.Katarine. U dokumentima zagrebačkog Kaptola od 14. kolovoza 1363. godine naći će se čak tri Kutine: Gornja, Donja, Velika.

Kutina se kao naselje spominje i više puta kasnije : 1364., 1400., 1424., 1464., 1487., a pisari je zapisuju kao:Kothennya, Kotenya, Katynna.

U XII., XIII. i XIV. stoljeću Kutina je bila sastavni dio Gračeničke županije. Gospodari Kutine u to doba bili su obitelji Rohović (Rohfy), Večerin, Geletić, plemići Bršljanovački, Roh de Decse, Bakač, Auch te Čupore Moslavačke. Nakon njih je Kutina kao i cijela Moslavina vezana uz obitelj Szecsen i Erdody čiji je dvorac u Kutini danas Muzej Moslavine. Spomenute obitelji dale su glasovita imena hrvatskoj povijesti. Jedno od njih je i Demetrije II. Čupor Moslavački, postavljen 1446. godine za biskupa u staroj hrvatskoj biskupiji u Kninu. Njemu Kutina zahvaljuje i svoj današnji grb, na njegovoj plavoj podlozi je zlatom obrubljeni kosi kvadrat u kojemu se nalaze (4x4) crvene i srebrne kocke u 4 reda. Na vrhu kvadrata sjedi ptica svraka koja simbolizira stremljenje bogatstvu. Tijekom više stoljeća Čupori su svoje zemlje poklanjali pustinjačkom redu Pavlina, koji je ostavio značajan trag u moslavačkoj kulturi.

U pogledu političke uprave Kutina postaje 1745. kotar i pridružuje se požeškoj županiji do 1886., zatim bjelovarsko-križevačkoj županiji, 1924. osječkoj oblasti, 1931. banovini savskoj, dok je danas u sastavu Sisačko-moslavačke županije.

Sredinom 18. stoljeća Kutina dobiva prvog učitelja, a 1789. sagrađena je i 1. škola. Na molbu Erdodya car Ferdinand IV. proglašava Kutinu trgovištem 3. ožujka 1837. godine što dokazuje i sačuvani original Povelje.

U to vrijeme Kutina ima kirurga i ljekarnu. 1850. godine u Kutini počinje raditi pošta. Moslavačka vina 1857. god. pojavljuju se na međunarodnoj izložbi u Beču. Telefon je u Kutinu uveden 1895. a željeznica je izgrađena 1897. godine.

Godine 1886. izbio je na trgu u Kutini požar razarajućih razmjera. S obzirom na veliki broj drvenih kuća, većina ih je stradala, kao i današnji Muzej Moslavine. Tom je prilikom stradala i kapela Franje Ksaverskog. Na njezinu mjestu (u današnjem parku) podigao je dr. Gustav Baron kameno raspelo koje je 1956. g. premješteno u blizinu crkve. Odvjetnik Hoholač 1901. godine financira uređenje parka na glavnom gradskom trgu koji i danas ukrašava grad.

U Domovinskom ratu veliku je ulogu u obrani Kutine odigralo oslobađanje Bujavice 14. listopada 1991., jer je s te važne kote srpskih agresor topništvom i minobacačima kontrolirao širu okolicu.[5] Oslobađanju su pridonijeli pripadnici 56. bojne iz Kutine, pričuvne policije i 2. bojne 105. brigade ZNG-a iz Čazme.[6][7]

Srbi su se za pritisak na Hrvatsku služili strategijom realne prijetnje. Prijetili su gađanjem petrokemijskih postrojenja u Kutini prilagođenim raketama, tako da bi onda iz njih izašao ubojiti oblak amonijaka. Prijetnje su bile osobito izražene tijekom jeseni 1991. i od kraja 1995. godine, nakon niza srpskih vojnih poraza. Povodom 750-te obljetnice od prvog pisanog spomena imena Kutine, u prostoru stare gradske jezgre, na Trgu kralja Tomislava, postavljena je skulptura «Vila kutinska». Ona je kao živi organizam u vremenu i prostoru koja posjeduje socijalnu i simboličku komunikaciju. Skulpturu je oblikovao 2006. godine akademski kipar Ivan Branko Imrović.

[8]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Pogon Petrokemije d.d.

Najznačajnija poduzeća u gradu su:

  • Petrokemija d.d. tvornica mineralnih gnojiva,
  • SELK d.d. tvornica elektronskih dijelova,
  • Messer Tehnoplin Croatia,
  • ALMOS (aluminij Moslavina)
  • Turbomehanika
  • Ziegler d.o.o.
  • Montažer-Smola d.o.o.

niz manjih i srednjih poduzeća dopunjavaju gospodarsku sliku grada. Kutinska poduzeća vrlo značajno doprinose popravljanju slike, posebno izvozničke slike gospodarstva sisačko-moslavačke županije.

Turizam

[uredi | uredi kôd]

Od turističkih zanimljivosti Kutina nudi stariju gradsku jezgru oko Crkvene ulice gdje nad gradom dominira prekrasna vrlo bogato ukrašena kasnobarokna crkva Majke Božje Snježne iz 18. stoljeća. Svoj profesorski staž poznati pisac za djecu Mato Lovrak započeo je upravo u Kutini u školi nedaleko crkve u kojoj se i danas odvija nastava, a škola nosi naziv OŠ Mate Lovraka.
Niz zanimljivosti Crkvene ulice nastavlja jedinstvena dobro očuvana i djelomično obnovljena cjelina od pet drvenih kuća tradicionalne moslavačke drvene arhitekture (tri trijema i dvije prizemnice) među kojima je sagrađena i zvjezdarnica u kojoj svoje prostorije ima Astronomsko društvo Ivan Štefek. Drvene kuće nastale su krajem 19. i početkom 20. stoljeća i preživjele su modernizaciju stanovanja u kojoj je nestao nekadašnji izgled Crkvene ulice u kojoj su dominirale drvene kuće.
Na samom podnožju Crkvene ulice stoljetni je park divljeg kestena na Trgu kralja Tomislava, a na njegovoj sjeverozapadnoj strani nalazi se najstarija očuvana zgrada. To je kurija vlastelinske obitelji Erdödy, koja je svoj dvorac imala u Popovači. Od 1960. godine to je sjedište Muzeja revolucije, danas Muzeja Moslavine. Nešto niže – južnije je nekadašnja kuća obitelji Ausch u kojoj je sada Galerija Muzeja Moslavine.
Na samom istočnom ulazu na Trg kralja Tomislava nalazi se stari cigleni most sagrađen sredinom 20. stoljeća i obnavljan 2002./2003. nakon urušavanja dijela ciglene ograde. S jugozapadne strane mosta zanimljiva je netipična kuća i okućnica obitelji Pazdera. Kuća ima graditeljske elemente sjevernijih zemalja, ali svojim starinskim izgledom i uređenošću okućnice plijeni pažnju prolaznika.

Glavnina turističkog potencijala Kutine leži u činjenici da ima okolicu bogatu arheološkim nalazištima iz petpovijesti (ostaci Vučedolske kulture), antike (rimska naselja), srednjega vijeka (Garić grad, Jelen grad, Bela crkva – ostaci pavlinskog samostana na Moslavačkoj gori...), te u odličnom zemljopisnom okruženju. "Pod" Kutinom na jugu je Park prirode Lonjsko polje, a obronci na kojem je Kutina dio su sustava Moslavačke gore koji su već u antici bili posađeni vinovom lozom. Danas je tamo Moslavačka vinska cesta. Moslavačka gora velikim dijelom je Regionalni park, a svojim geološkim zanimljivostima vrlo je privlačna za stručnu i laičku javnost.

Kutina ima hotel s tri zvjezdice – Hotel Kutina, a u Kutini i okolici ima niz privatnih iznajmljivača koji nude uslugu smještaja.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Marije Snježne, spomenik 1. kategorije i najraskošniji objekt kasnobaroknog sakralnog umjetničkog naslijeđa u Hrvatskoj. Trijemovi (čardaci), stare drvene tradicijske kuće u Crkvenoj ulici, koje se polako uređuju i dobivaju nove sadržaje nadopunjuju vizure Crkvene ulice, jedne od najstarijih ulica u Kutini u kojoj je i preko 2 stoljeća stara pučka škola OŠ Mate Lovraka.

Muzej je smješten u kuriju stare moćne feudalne obitelji Erdödy iz 18.stoljeća, a Galerija Muzeja Moslavine u historicističku kuću nekadašnje obitelji Ausch. S obzirom na to da je Kutinu početkom 20. stoljeća poharao razoran požar, malo je starih građevina ostalo netaknuto. I 45 godina socijalizma koji nije puno mario za feudalno ili tradicionalističko kulturno naslijeđe ostavilo je traga, jer mnoga pročelja kuća koja su u to vrijeme doživjela obnovu ostala su bez svojih stilskih obilježja.

Za očuvanje kurije Erdödy u kojoj je danas Muzej Moslavine zaslužan je poznati političar Slavko Degoricija, koji je 1960. osnivanjem Muzeja revolucije u Kutini i smještanjem postava upravo u staru kuriju preduhitrio "ideje" lokalnih moćnika toga doba da bi trebalo "staviti par štapina dinamita i dignuti u zrak taj spomenik feudalizma".[nedostaje izvor]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

U Kutini i na njenom administrativnom području postoji pet osnovnih škola s područnim odjelima, te dvije srednje škole:

  • OŠ Stjepan Kefelja
  • OŠ Mate Lovraka
  • OŠ Vladimira Vidrića
  • Zvonimir Frank
  • OŠ Banova Jaruga
  • Tehnička škola Kutina
  • Srednja škola Tina Ujevića

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Za gradsku kulturu prvenstveno brinu Pučko otvoreno učilište Kutina, Knjižnica i čitaonica Kutina i Muzej Moslavine Kutina. Pored njihovih obrazovnih, kulturnih i istraživačkih djelatnosti značajne su aktivnosti udruga:

Šport

[uredi | uredi kôd]

Nogomet

[uredi | uredi kôd]

Rukomet

[uredi | uredi kôd]

Ostalo

[uredi | uredi kôd]

Cestovna utrka Kutina – Voloder „Voloderska jesen“ ustanovljena je 1980.[10]
Kickboxing turnir Kutina Open održava se od 1999.
Malonogometni turnir Kutina održava se od 1984.

Izviđači

[uredi | uredi kôd]

Odred izviđača "Betlehem" KutinaArhivirana inačica izvorne stranice od 30. prosinca 2018. (Wayback Machine)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Gradsko Vijeće - Kutina.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. srpnja 2011. Pristupljeno 27. srpnja 2011.
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  5. Bujavica - prvo oslobođeno mjesto u Domovinskom ratuArhivirana inačica izvorne stranice od 18. listopada 2016. (Wayback Machine), Grad Kutina, 15. listopada 2014. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  6. Oslobođeno selo Bujavica, Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  7. Oslobođeno selo BujavicaArhivirana inačica izvorne stranice od 17. listopada 2016. (Wayback Machine), Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  8. Franjo Plavšić: Bojite li se otrovaArhivirana inačica izvorne stranice od 15. siječnja 2017. (Wayback Machine), Hrvatski zavod za toksikologiju, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-55855-0-3, str. 201
  9. Radio Moslavina. Pristupljeno 25. listopada 2023.
  10. https://www.trcanje.hr/kutinska-utrka/6296/

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]