Istočnoslavenski jezici

Istočnoslavenski jezici su podskupina iz obitelji slavenskih jezika.

Istočnoslavenske jezike govore Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Oko 500.000 Rusina služi se rusinskim jezikom koji spada u podgrupu ukrajinskog jezika sa svim svojim specifičnostima i kombinacijom istočnoslavenskog i zapadnoslavenskog jezika (nalikuje ukrajinsko-slovačkom izričaju). Sva četiri jezika zajedno predstavljaju najbrojniju skupinu slavenskih jezika.

Ruski jezik: Ruski jezik je najrašireniji slavenski jezik, govori ga oko 148.000.000 ljudi. S obzirom da je bio službeni jezik bivšeg Sovjetskog Saveza, njime se često koriste i stanovnici izvan današnje Ruske Federacije. Građani Bjelorusije uglavnom pričaju ruskim jezikom, posebno u javnoj sferi. Oko 30% građana Ukrajine također se služi ruskim jezikom u privatnoj i ekonomskoj sferi života, uglavnom u jugoistočnim gradovima, gdje živi velika ruska manjina.

Ukrajinski jezik: Drugi po brojnosti slavenski jezik je ukrajinski, i njime se služi preko 47.000.000 stanovnika, dok ga razumije preko 60.000.000 stanovnika izvan granica Ukrajine, uglavnom stanovnici bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Poljske. Ukrajinski jezik je službeni jezik Ukrajine i njime se ponajviše služe ukrajinski intelektualci, djelatnici znastvenih institucija i ustanova, potom ruralno i urbano stanovništvo zapadne Ukrajine, te uglavnom ruralno stanovništvo istočne Ukrajine.

Suržik i Balačka: Ukrajinska suvremena estrada (zabavljači) više koristi ruski jezik (preko 50%) jer Rusija predstavlja tržište na koje Ukrajina često plasira svoje zabavne proizvode pa tako i glazbenu ili filmsku umjetnost. Također treba napomenuti da se ruski jezik u Ukrajini i Rusiji razlikuju, također se koristi kombinacija tih jezika poznata pod imenom Suržik. Suržikom se koristi preko 20% građana istočne Ukrajine, tako da jasnim ruskim jezikom govori svega 10% stanovništva. U zapadnoj Rusiji se također koristi Balačka; ukrajinsko-ruska jezična kombinacija.

Bjeloruski jezik: Bjeloruskim jezikom se služi preko 5.000.000 ljudi, uglavnom u Bjelorusiji. U javnoj sferi života uglavnom se koristi ruski jezik. Prepreku nesmetanom razvoju bjeloruskog jezika predstavlja politika koja potencira tiskanje štampe gotovo isključivo na ruskom jeziku. U prosjeku svega 10% bjeloruske štampe koristi bjeloruski jezik, dok se ostatak štampa na ruskom jeziku prema uputstvima politike.

Istočnoslavenski jezici

• Ruski jezik
• Balačka
• Ukrajinski jezik
• Rusinski jezik
• Suržik
• Bjeloruski jezik
• Trasjanka

Nedovršeni članak Istočnoslavenski jezici koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.