Jidiš: razlika između inačica
m robot Dodaje: bar:Jiddisch Mijenja: br:Yideg |
|||
Redak 24: | Redak 24: | ||
Jidiš i [[njemački]] dijele veliki dio svojih rječnika i imaju veoma sličnu gramatiku. [[Nijemci]] iz određenih dijelova Njemačke mogu i većinom razumjeti jidiš. Iz ovog razloga, neki jezikoslovci smatraju jidiš više dijalektom njemačkog jezika (slično [[švicarska|švicarskom]] njemačkom) nego zasebnim jezikom. Ipak, prevladava mišljenje da su jidiš i njemački dva odvojena jezika jer |
Jidiš i [[njemački]] dijele veliki dio svojih rječnika i imaju veoma sličnu gramatiku. [[Nijemci]] iz određenih dijelova Njemačke mogu i većinom razumjeti jidiš. Iz ovog razloga, neki jezikoslovci smatraju jidiš više dijalektom njemačkog jezika (slično [[švicarska|švicarskom]] njemačkom) nego zasebnim jezikom. Ipak, prevladava mišljenje da su jidiš i njemački dva odvojena jezika jer |
||
*ova dva jezika nisu međusobno laka za razumijevanje (što posebno vrijedi za većinu Nijemaca koji pokušavaju razumjeti jidiš); |
|||
*20 do 30 % rječnika jidiša ne postoji u njemačkom; |
|||
*određeni dio gramatike jidiša se razlikuje od njemačkog, odnosno, pod utjecajem su drugih jezika (pretežno [[slavenski jezici|slavenskih]]); |
|||
*jezici su, kako zemljopisno, tako i kulturalno, drugačiji. |
|||
Jezikoslovac [[Paul Wexler]] tvrdi da je jidiš u početku bio [[slavenski jezici|slavenski jezik]], čiji je rječnik u mnogome zamijenio njemački, ali velika većina jezikoslovaca se s ovom tvrnjom ne slaže. |
Jezikoslovac [[Paul Wexler]] tvrdi da je jidiš u početku bio [[slavenski jezici|slavenski jezik]], čiji je rječnik u mnogome zamijenio njemački, ali velika većina jezikoslovaca se s ovom tvrnjom ne slaže. |
||
Redak 36: | Redak 36: | ||
Drugi razlozi u korist jezika u odnosu na dijalekt su: |
Drugi razlozi u korist jezika u odnosu na dijalekt su: |
||
*jezici kao [[danski]], [[švedski]] i [[norveški]] su mnogo srodniji i sličniji nego jidiš i njemački i skoro potpuno su međusobno "razumljivi", ali se smatraju različitim jezicima; |
|||
*Istočni i zapadni jidiš su međusobno toliko različiti da se vode kao dva različita jezika (slično [[lužičkosrpski jezici|lužičkosrpskim jezicima]], [[gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]] i [[donjolužičkosrpski jezik|donjolužičkosrpski]]). |
|||
==Jidiš i drugi jezici == |
==Jidiš i drugi jezici == |
Inačica od 14. kolovoza 2009. u 22:18
<span lang="jidiš]]
" xml:lang="jidiš]]
" class="description jidiš]]
">jidiš]]
. {{{2}}}
Jidiš (heb. ייִדיש - Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj. Ime Jidiš znači židovski (od njemačkog Jüdisch) i kraći je oblik izvornog jidiš dajč (jid.: ייִדיש־דײַטש – yiddisch daytsh) odnosno židovski njemački (njem. Jüddische Deutsch). Jezik je nastao u središnjoj Europi između IX. i XII. stoljeća kao amalgam srednjevisokonjemačkih dijalekata (70-80% rječnika je prepoznatljivo njemačko) uz posuđenice iz hebrejskog i aramejskog jezika, kao i slavenskih i romanskih jezika.
Njemački dijalekt
Jidiš i njemački dijele veliki dio svojih rječnika i imaju veoma sličnu gramatiku. Nijemci iz određenih dijelova Njemačke mogu i većinom razumjeti jidiš. Iz ovog razloga, neki jezikoslovci smatraju jidiš više dijalektom njemačkog jezika (slično švicarskom njemačkom) nego zasebnim jezikom. Ipak, prevladava mišljenje da su jidiš i njemački dva odvojena jezika jer
- ova dva jezika nisu međusobno laka za razumijevanje (što posebno vrijedi za većinu Nijemaca koji pokušavaju razumjeti jidiš);
- 20 do 30 % rječnika jidiša ne postoji u njemačkom;
- određeni dio gramatike jidiša se razlikuje od njemačkog, odnosno, pod utjecajem su drugih jezika (pretežno slavenskih);
- jezici su, kako zemljopisno, tako i kulturalno, drugačiji.
Jezikoslovac Paul Wexler tvrdi da je jidiš u početku bio slavenski jezik, čiji je rječnik u mnogome zamijenio njemački, ali velika većina jezikoslovaca se s ovom tvrnjom ne slaže.
Drugi razlozi u korist jezika u odnosu na dijalekt su:
- jezici kao danski, švedski i norveški su mnogo srodniji i sličniji nego jidiš i njemački i skoro potpuno su međusobno "razumljivi", ali se smatraju različitim jezicima;
- Istočni i zapadni jidiš su međusobno toliko različiti da se vode kao dva različita jezika (slično lužičkosrpskim jezicima, gornjolužičkosrpski i donjolužičkosrpski).
Jidiš i drugi jezici
Jidiš se vremenom razdvojio na već spomenuta dva jewzikaa: zapadni (njemački) jidiš i istočni jidiš koji se govori u Izreaelu. Ovaj drugi, istočni dijalekt, se sam razdvojio na sjeveroistočni (letonski), srednjeistočni (poljsko/galicijski) i jugoistočni (ukrajinski) jidiš. Istočni i suvremeni jidiš sadrže mnogo riječi izvedenih iz slavenskih jezika.
Kao i judeoarapski i Ladino (Judeošpanjolski), jidiš se piše prilagođenim hebrejskim pismom. Ipak, sâm jidiš nije lingvistički srodan hebrejskom, iako ima na tisuće hebrejskih i aramejskih riječi. Jedan zanimljiv podatak u vezi jidiša je da koristi izvedenice iz latinskog jezika za riječi vezane za religijske obrede, očigledno posuđujući nazivlje iz starog francuskog jezika koji se govori u Alsaceu i koji se koristi u lokalnoj katoličkoj crkvi. Na primjer, "izgovoriti blagoslov nakon jela", se na jidišu kaže bentshn (בענטשן –) što je u očiglednoj vezi sa latinskom rječju za "blagoslov", benedictus, a riječ "moliti (se)" - davnen (דאַװנען) od latinskog devotionis. U jidišu se može sresti i mnogo riječi iz starog francuskog od kojih je najpoznatija tšolnt ili šolent (טשאָלנט – tsholnt), paprikaš ili grah koji se kuha za Šabat (jid. Šabes ili Šabec), dolazi od francuskih riječi chaud – toplo i lent – polako, jer se kuha od petka popodne, da bi bio kuhan za ručak u suboti kako bi se izbjegla zabrana kuhanja na Šabat.
Jidiški jezici (2 jezika) Visokonjemački jezici |
---|