Richard Hamilton (likovni umjetnik): Razlika između inačica

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
No edit summary
No edit summary
'''Richard Hamilton''' (likovni umjetnik) je rođen[[London]], [[24. veljače]], [[1922.]]) u [[London|Londonu]],je Velika Britanija. Britanski jeengleski [[slikar]], [[ilustrator]] i [[dizajner]], jedan od utemeljitelja [[pop art|pop arta]].
 
==Životopis==
===Život i djelo===
 
Hamilton potječe iz radničke obitelji. Napustivši školu zapošljava se u tvornici električnih dijelova, gdje će posve slučajno otkritiotkriva svoj dar za crtanje. Nakon završenog večernjeg tečaja crtanja upisuje se na Kraljevsku akademsku školu, ali je iz nje uskoro isključen s obrazloženjem da mu dobivena poduka nije koristila.
 
Godine 1952. na prvom sastanku Neovisne grupe upoznaje se s pop kolažima [[Eduardo Paolozzi|Eduarda Paolozzija]] nastalim koncem četrdesetih i početkom pedesetih, što će, uz djela [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]], imati ključni upliv na njegov cjelokupni likovni opus.
 
Hamilton je, kao i Paolozzi, uvelike bio fasciniran manifestacijama nove urbane potrošačke kulture, napose njezinim manifestacijama u pop kulturi Sjedinjenih Američkih Država, što nije teško razumjeti ako se uzme u obzir sveprisutno siromaštvo kojim je bila pogođena Britanija zbog enormnih troškova obnove nakon Drugog svjetskog rata.
Taj aspekt Hamiltonova rada je osobito uočljiv na njegovom crtežu znakovita naziva ''Hommage a Chrysler Corp'', te na Hamiltonovu najpoznatijem djelu, kolažu[[kolaž]]u ''Just What Is It That Makes Today`s Homes So Different, So Appeling?'', reproduciranom na plakatu glasovite izložbe Neovisne grupe „This is Tomorrow“ održane 1956. Whitechapel Art Gallery u Londonu, koji je sve donedavno pogrješno navođen kao prvo pop artističko djelo, premda je nastao nakon ciklusa ''Zastava'' [[Jasper Johns|Jaspera Johnsa]], nakon [[Robert Rauschenberg|Rauschenbergova]] ''Kreveta'' i čitavo desetljeće nakon [[Eduardo Paolozzi|Paolozzijeva]] ''I Was a Rich Man`s Plaything'' iz 1947. Navedeno djelo glorificira glavne postulate pop kulture američke srednje klase: prenaglašenu seksualnost (muški i ženski poluaktovi), kult zabave (TV-prijemnik i uokviren, očigledno banalni strip), kult tehnike (magnetofon, usisavač), i naravno konzumerizam (ogromna lizalica s natpisom POP bizarno umetnuta u ruke body buildera u prvom planu slike).
Takav Hamiltonov plakat trebao je posjetitelje pripremiti na glavne eksponate ove neobične izložbe: robota Robbya – „junaka“ američkog znanstveno-fantastičnog filma Zabranjeni planet, postere s prikazima špageta i pivskih boca, i sl.
 
Kolaž ''Interijer II'' iz 1964. pokazuje u kojem se smjeru dalje razvijao Hamiltonov likovni izričaj: u središtu slike nalazi sa američka glumica Particia Knight u sceni iz filma ''Shockproof''. Kolaž je međutim bitno pojednostavljen, i u njega je osim novinskih izrezaka umetnuta plastična šablona. I dok se američki pop umjetnici u svojim djelima okreću slavnima, Hamilton bira relativno nepoznatu glumicu fotografiranu u sceni koja reminiscira [[film noir]], stvarajući tako ozračje klaustrofobičnog i zabranjenog, koje je dijametralno suprotno od karakteristične atmosfere pop arta, napose onog američkog.
To je svakako bilo jasno i samom Hamiltonu, koji je još 1957. ovako odredio glavne odlike pop umjetnosti: prolazna, popularna, jeftina, masovno izrađena, mlada, dosjetljiva, seksi, glamurozna i profitabilna.
 
Sredinom šezdesetih Hamilton upoznaje ključne osobe britanske glazbene pop scene, među kojima i [[Paul McCartney|Paula McCartneya]]. Tako nastaje njegov kolaž – dizajn za [[The White Album]] [[The Beatles|Beatlesa]] iz 1968.
 
Sredinom osamdesetih Hamilton se neko vrijeme bavi industrijskim dizajnom.
Najveće priznanje za svoj rad Hamilton je primio 1993. kada njegovo predstavljanje Britaniju na Venecijanskom Biennalu okrunjeno Zlatnim lavom.
 
2002. [[British Museum]] priređuje izložbu Hamiltonovih ilustracija [[James Joyce|Joyceova]] [[UlixUliks|UlixaUliksa]], na kojima je umjetnik kontinuirano radio više od pola stoljeća.
 
 
==Izvori==
 
* Jamie James: Pop Art, London, 1998., ISBN 0-7148-3332-0
 
* Edward Lucie-Smith: Movements in Art since 1945. New edition., London, 2001., ISBN 0-500-20344-X
 
* Herbert Read: A Concise History of Modern Painting, London, 1997., ISBN 0-500-20141-2
 
* Nikos Stangos (ur): Concepts of Modern Art, London, 1994., ISBN 0-500-20268-0
 
===Literatura===
 
Jamie James: Pop Art, London, 1998., ISBN 0-7148-3332-0
 
Edward Lucie-Smith: Movements in Art since 1945. New edition., London, 2001., ISBN 0-500-20344-X
 
Herbert Read: A Concise History of Modern Painting, London, 1997., ISBN 0-500-20141-2
 
Nikos Stangos (ur): Concepts of Modern Art, London, 1994., ISBN 0-500-20268-0
 
http://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Hamilton_(artist)
 
 

Navigacijski izbornik