British Museum

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži


British Museum
British Museum from NE 2.JPG
Osnovan 1753.
Lokacija Great Russell Street, London
Izlošci oko 8 milijuna[1]
Ulaz je slobodan
Metro Holborn, Tottenham Court Road, Russell Square
WWW britishmuseum.org

British Museum (hr. „Britanski muzej”) je najstariji javni muzej na svijetu, posvećen povijesti čovječanstva i kulture. Osnovan je 1753. i nalazi se u britanskoj prijestolnici Londonu. Njegove kolekcije broje 8 milijuna kataloških jedinica u 94 galerije na 75.000 m², i po tim parametrima je jedan od najvećih i najbogatijih svjetskih muzeja.

The Queen Elizabeth II Great Court koje okružuje izvornu čitaonicu Muzeja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Montagu House, prva zgrada muzeja, oko 1715.
Otvaranje Sjevernog krila Kralja Edwarda VII. 1914. god.

Osnovan je davne 1753. , najvećim dijelom iz kolekcije fizičara i znanstvenika Sir Hansa Sloanea. Tijekom svog života Sloane je sakupio preko 71.000 predmeta, uključujući herbarij i knjižnicu od preko 40.000 knjiga i 7.000 rukopisa. Želeći da sačuva svoju kolekciju poslije smrti, Sloane je zaveštava kralju Đuri II. Sam kralj nije bio posebno zainteresiran za kolekciju, ali je zahvaljujući naporima Parlamenta osnovan odbor povjerenika kojima je kolekcija data na staranje.

Za javnost je otvoren tek 15. siječnja, 1759. u zgradi Montagu House (Bloomsbury), na mjestu gdje stoji i današnja zgrada muzeja. Muzejske kolekcije bile su dostupne svima a sam ulazak u muzej bio je besplatan.

U početku se kolekcija sastojala pretežno od knjiga, rukopisa i nešto antikviteta u vidu starih novčića i vaza. No, muzej je rastao u proteklih dva i pol stoljeća, do današnjih dimenzija, koje uključuju više zgrada i institucija pod imenom - British Museum. Prva veća promjena, zbila se 1887., kad mu je priključen British Museum of Natural History iz South Kensingtona. Zadnja veća promjena dogodila se 1997. kad je British Library (sastavni dio muzeja) otvorena za javnost. Po tome je British Museum jedinstven u svijetu, jer pod istim krovom ima dvije Institucije; nacionalni muzej starina i nacionalnu biblioteku.

Muzej je bio stalno otvoren bez većih prekida, a ulaz je i danas slobodan. Godišnje ga posjeti preko 4 milijuna ljudi.

Zgrada muzeja[uredi VE | uredi]

Glavni ulaz u muzej sa grčkim portikom iz 1852. god.
Prosvjetiteljska galerija u kojoj je nekada bila Kraljevska knjižnica

Muzejska zgrada je tijekom proteklih stoljeća više puta promijenila svoj izgled. Za potrebe muzeja, odbor povjerenika je izvorno izabrao jednu od najljepših zgrada tadašnjeg Londona. Bilo je to Montagu House izgrađena oko 1676., a obnovio ju je 1686. jedan francuski arhitekt, u pretežno francuskom stilu.

Međutim, već sa početkom 19. stoljeća početna zgrada je postala premala za rastuću muzejsku kolekciju. U svrhu proširenja 1802. odbor povjerenika tvori komitet zadužen za građevinu i njezino proširenje. Prvo u nizu proširenja završeno je 1808. godine, ali od tada do danas izgled muzeja je znatno izmjenjen, međutim on se i danas nalazi na mjestu prvobitnog Montagu doma.

Osnovu sadašnje zgrade dizajnirao je Sir Robert Smirke i njezina izgradnja je dovršena 1852. godine.

Posljednja velika izmjena dovršena je 2000. godine izmeštanjem većeg dijela knjižnice čime je stvoren dodatni prostor. Po dizajnu arhitekta Lorda Fostera taj prostor pretvoren je u veliki natkriveni trg koji okružuje čitaonicu. Time je stvoren najveći natkriveni trg u Europi, koji je svečano otvorila kraljica Elizabeta I. 6. prosinca 2000. i on nosi njezino ime, The Queen Elizabeth II Great Court.

Kolekcija[uredi VE | uredi]

Slavna zidna slika iz Nebamunove grobnice (1350. pr. Kr.) u sobi 61.
Kamen iz Rosette iz 196. pr. Kr., soba 4.

U muzeju je izloženo više milijuna predmeta iz različitih povijesnih razdoblja: od praistorije do modernijih kolekcija koje su vezane za razdoblje industrijske revolucije. Muzej ima ukupno 94 galerije koje se protežu preko 4 kilometra. Pored relativno stalnih kolekcija, muzej redovno priređuje i privremene postavke za koje se naplaćuju ulaznice.

Kolekcije su podijeljene po odsjecima:

  • Stari Egipat i Sudan
    • svakako najznačajniji predmet ove kolekcije je Kamen iz Rosette s hijeroglifima koje je Jean-François Champollion uspio dešifrirati
    • muzej je dom zapanjujućem broju mumificiranih tijela, sarkofaga i posmrtnih maski koje se nalaze raspoređene u nizu galerija
    • izložen je i veliki broj instrumenata korištenih u pripremi tijela za balzamiranje
  • Grčka i Rim
Friz s Partenona u Elgin sobi br. 18.
Mauzolej u Halikarnasu, skulpture u sobi br. 21.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: British Museum