Zlatna Greda: razlika između inačica
m →Gospodarstvo: eko turizam -> ekoturizam |
p. |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Na popisima stanovništva Zlatna Greda iskazuje se kao dio naselja od 1948. godine pa je 1948. godine imala 671 stanovnika, godine 1953. 443 stanovnika, godine 1961. 434, godine 1971. 346 i godine 2001. samo 12 stanovnika. Godine 2006. imala je 6 stalnih stanovnika. |
Na popisima stanovništva Zlatna Greda iskazuje se kao dio naselja od 1948. godine pa je [[1948.]] godine imala 671 stanovnika, godine 1953. 443 stanovnika, godine 1961. 434, godine [[1971.]] 346 i godine 2001. samo 12 stanovnika. Godine 2006. imala je 6 stalnih stanovnika. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Inačica od 16. rujna 2009. u 03:07
Ovo je glavno značenje pojma Zlatna Greda. Za druga značenja pogledajte Zlatna Greda (razdvojba).| Zlatna Greda | |
|---|---|
 Eko centar Zlatna Greda - 30. IX. 2006. kad je otvaran Panonski put mira | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/grad | Bilje |
| Najbliži veći grad | Osijek |
| Površina[1] | 0,3 km2 |
| Visina | 85 mnm |
| Koordinate | 45°43′19″N 18°51′58″E / 45.722°N 18.866°E |
Stanovništvo[2] (2011.) | |
| Ukupno | 5 |
| – gustoća | 17 st./km2 |
| Poštanski broj | 31328 Lug |
| Pozivni broj | +385(0)31 |
| Autooznaka | BM |
  Zlatna Greda Zlatna Greda na zemljovidu Hrvatske | |
Zlatna Greda (mađ. Bokroshátpuszta, srp. Златна Греда), naselje (pustara) u Općini Bilje, Osječko-baranjska županija.
Zemljopisni položaj
Zlatna Greda je smještena u istočnom dijelu Baranje blizu Dunava, u mikroregiji Dravsko-dunavskih ritova Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 19 km sjeveroistočno od općinskog sjedišta Bilja i 26 km od Osijeka, leži na nadmorskoj visini od 85 m. Nalazi se na uskoj (ali dobroj) nerazvrstanoj asfaltnoj cesti, odvojku od županijske ceste Ž4055 (T. L. Tikveški dvorac - Ž4056), 7 km od Tikveškog dvorca, u šumama koje okružuju Park prirode Kopački rit uz sjeverni rub parka prirode.
Stanovništvo
Na popisima stanovništva Zlatna Greda iskazuje se kao dio naselja od 1948. godine pa je 1948. godine imala 671 stanovnika, godine 1953. 443 stanovnika, godine 1961. 434, godine 1971. 346 i godine 2001. samo 12 stanovnika. Godine 2006. imala je 6 stalnih stanovnika.
Povijest
Kao nekadašnja pustara Zlatna Greda je izgrađena krajem 19. stoljeća. Do 1991. godine bila je zaselak naselja Kneževi Vinogradi.
Gospodarstvo
Gospodarsku osnovu Zlatne Grede čine ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, lovni i ekoturizam.
Lovni turizam razvija se preko Hrvatskih šuma u Lovištu Podunavlje - Podravlje i preko lovačkog doma Lovačkog doma "Zlatna greda".
Nakon 2000. godine naselje je ponovno oživjelo zahvaljujući radu istoimenog Ekocentra u operativi Ekološkog društva "Zeleni Osijek" iz Osijeka. (Vidi: Eko-centar NERKA), koje je nekadašnju upravnu zgradu što dominira naseljem pretvorilo u ekocentar.
Kultura
Obrazovanje
Poznate osobe
Znamenitosti i zanimljivosti
Zlatna Greda pripada Župi bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije iz Bilja, Baranjski dekanat Đakovačke i srijemske županije.
U "Turističkom vodiču..." navodi se da "danas u Zlatnoj Gredi živi samo nekoliko stanovnika pa je ona raj za divljač iz okolnih šuma. Tako ovom pustarom neometano šeću jeleni i veprovi, u tihom i sigurnom zajedništvo s malobrojnim stanovnicima. Ljepota prirode koja ostavlja bez daha i osvaja na prvi pogled te blizina Dunava čine Zlatnu Gredu skrivenim draguljem Baranje".
Sport
Nekada je u Zlatnoj Gredi djelovao Nogometni klub "Jelen", koji se 1979/80. godine integrirao s nogometnim klubom iz Bilja i preselio u Bilje. Dvije godine kasnije na igralištu u Zlatnoj Gredi nogomet je počeo igrao Nogometni klub "Tikveš" iz Tikveša.
Vanjske poveznice i izvori
- Eko centar Zlatna Greda
- Hrvatske šume - Lovački dom "Zlatna greda"
- Panonski put mira (brošura) (str. 10)
- Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje (2004)
