Zlatna Greda

Zlatna Greda
	Eko centar Zlatna Greda - 30. IX. 2006. kad je otvaran Panonski put mira
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Općina/grad	Bilje
Najbliži veći grad	Osijek
Površina	0,3 km2
Visina	85 mnm
Koordinate	45°43′19″N 18°51′58″E / 45.722°N 18.866°E
Stanovništvo (2011.)
Ukupno	5
– gustoća	17 st./km2
Poštanski broj	31328 Lug
Pozivni broj	+385(0)31
Autooznaka	BM
	Zlatna Greda Zlatna Greda na zemljovidu Hrvatske

Zlatna Greda (mađ. Bokroshát, srp. Златна Греда) je naselje u Općini Bilje, Osječko-baranjska županija.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Zlatna Greda je smještena u istočnom dijelu Baranje blizu Dunava, u mikroregiji Dravsko-dunavskih ritova Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 19 km sjeveroistočno od općinskog sjedišta Bilja i 26 km od Osijeka, leži na nadmorskoj visini od 85 m. Nalazi se na kraju županijske ceste Ž4055, 5 km sjeveroistočno od Dvorca Tikveš, u šumama koje okružuju Park prirode Kopački rit uz sjeverni rub parka prirode.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na popisima stanovništva Zlatna Greda iskazuje se kao dio naselja od 1948. godine pa je 1948. godine imala 671 stanovnika, godine 1953. 443 stanovnika, godine 1961. 434, godine 1971. 346 i godine 2001. samo 12 stanovnika. Godine 2006. imala je 6 stalnih stanovnika, a popisom stanovništva iz 2011. godine utvrđeno je da u naselju živi 5 stanovnika.

Naselje Zlatna Greda: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika									671	443	434	346	57	46	12	5	5
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1948. do 1981. iskazuje se kao dio naselja, a od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela iz naselja Kneževi Vinogradi, općina Kneževi Vinogradi. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kao nekadašnja pustara Zlatna Greda je izgrađena krajem 19. stoljeća. Do 1991. godine bila je zaselak naselja Kneževi Vinogradi.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarsku osnovu Zlatne Grede čine ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, lovni i ekoturizam.^{[nedostaje izvor]}

Lovni turizam razvija se preko Hrvatskih šuma u Lovištu Podunavlje - Podravlje i preko lovačkog doma Lovačkog doma "Zlatna greda".^{[nedostaje izvor]}

Nakon 2000. godine naselje je ponovno oživjelo zahvaljujući radu istoimenog Ekocentra u operativi Ekološkog društva "Zeleni Osijek" iz Osijeka., koje je nekadašnju upravnu zgradu što dominira naseljem pretvorilo u ekocentar.^{[nedostaje izvor]}

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Lajoš Nađ, nogometaš, nogometni djelatnik i kolekcionar

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Zlatna Greda pripada Župi bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije iz Bilja, Baranjski dekanat Đakovačke i srijemske županije.

U Turističkom vodiču istočne Slavonije i Baranje navodi se da "danas u Zlatnoj Gredi živi samo nekoliko stanovnika pa je ona raj za divljač iz okolnih šuma. Tako ovom pustarom neometano šeću jeleni i veprovi, u tihom i sigurnom zajedništvo s malobrojnim stanovnicima. Ljepota prirode koja ostavlja bez daha i osvaja na prvi pogled te blizina Dunava čine Zlatnu Gredu skrivenim draguljem Baranje".

Šport[uredi | uredi kôd]

Nekada je u Zlatnoj Gredi djelovao Nogometni klub "Jelen", koji se 1979/80. godine integrirao s nogometnim klubom iz Bilja i preselio u Bilje. Dvije godine kasnije na igralištu u Zlatnoj Gredi nogomet je počeo igrati Nogometni klub "Tikveš".