Zlatna Greda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Zlatna Greda. Za druga značenja, pogledajte Zlatna Greda (razdvojba).
Zlatna Greda
Zlatna Greda na karti Hrvatska
Zlatna Greda
Zlatna Greda
Zlatna Greda na zemljovidu Hrvatske
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Bilje
Najbliži (veći) grad Osijek
Površina 1,25 km²
Nadmorska visina 85 m
Zemljopisne koordinate 45°43′19″N 18°51′58″E / 45.722°N 18.866°E / 45.722; 18.866Koordinate: 45°43′19″N 18°51′58″E / 45.722°N 18.866°E / 45.722; 18.866
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 12
 - Gustoća 10 st./km²
 - Broj domaćinstava 6
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 5[1]
Pošta 31328 Lug
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM
Zlatna Greda na karti Osječko-baranjska županija
Zlatna Greda
Zlatna Greda
Zlatna Greda na zemljovidu Osječko-baranjske županije
Zlatna-Greda-Ekocentar.jpg
Eko centar Zlatna Greda - 30. IX. 2006. kad je otvaran Panonski put mira

Zlatna Greda (mađ. Bokroshátpuszta, srp. Златна Греда), naselje u Općini Bilje, Osječko-baranjska županija.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Tabla na ulazu u Zlatnu Gredu

Zlatna Greda je smještena u istočnom dijelu Baranje blizu Dunava, u mikroregiji Dravsko-dunavskih ritova Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 19 km sjeveroistočno od općinskog sjedišta Bilja i 26 km od Osijeka, leži na nadmorskoj visini od 85 m. Nalazi se na uskoj (ali dobroj) nerazvrstanoj asfaltnoj cesti, odvojku od županijske ceste Ž4055 (T. L. Tikveški dvorac - Ž4056), 7 km od Tikveškog dvorca, u šumama koje okružuju Park prirode Kopački rit uz sjeverni rub parka prirode.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Na popisima stanovništva Zlatna Greda iskazuje se kao dio naselja od 1948. godine pa je 1948. godine imala 671 stanovnika, godine 1953. 443 stanovnika, godine 1961. 434, godine 1971. 346 i godine 2001. samo 12 stanovnika. Godine 2006. imala je 6 stalnih stanovnika, a popisom stanovništva iz 2011. godine utvrđeno je da u naselju živi 5 stanovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kao nekadašnja pustara Zlatna Greda je izgrađena krajem 19. stoljeća. Do 1991. godine bila je zaselak naselja Kneževi Vinogradi.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarsku osnovu Zlatne Grede čine ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, lovni i ekoturizam.

Lovni turizam razvija se preko Hrvatskih šuma u Lovištu Podunavlje - Podravlje i preko lovačkog doma Lovačkog doma "Zlatna greda".

Nakon 2000. godine naselje je ponovno oživjelo zahvaljujući radu istoimenog Ekocentra u operativi Ekološkog društva "Zeleni Osijek" iz Osijeka. (Vidi: Eko-centar NERKA), koje je nekadašnju upravnu zgradu što dominira naseljem pretvorilo u ekocentar.

Kultura[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Lajoš Nađ, nogometaš, nogometni djelatnik i kolekcionar

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Zlatna Greda pripada Župi bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije iz Bilja, Baranjski dekanat Đakovačke i srijemske županije.

U "Turističkom vodiču..." navodi se da "danas u Zlatnoj Gredi živi samo nekoliko stanovnika pa je ona raj za divljač iz okolnih šuma. Tako ovom pustarom neometano šeću jeleni i veprovi, u tihom i sigurnom zajedništvo s malobrojnim stanovnicima. Ljepota prirode koja ostavlja bez daha i osvaja na prvi pogled te blizina Dunava čine Zlatnu Gredu skrivenim draguljem Baranje".

Šport[uredi VE | uredi]

Nekada je u Zlatnoj Gredi djelovao Nogometni klub "Jelen", koji se 1979/80. godine integrirao s nogometnim klubom iz Bilja i preselio u Bilje. Dvije godine kasnije na igralištu u Zlatnoj Gredi nogomet je počeo igrati Nogometni klub "Tikveš".

Vanjske poveznice i izvori[uredi VE | uredi]



Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg

Nedovršeni članak Zlatna Greda koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_0213.html