Zlatna Greda

Zlatna Greda | |
---|---|
Zlatna Greda na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Osječko-baranjska |
Općina/Grad | Bilje |
Najbliži (veći) grad | Osijek |
Površina | 1,25 km² |
Nadmorska visina | 85 m |
Zemljopisne koordinate | 45°43′19″N 18°51′58″E / 45.722°N 18.866°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 12 |
- Gustoća | 10 st./km² |
- Broj domaćinstava | 6 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 5[1] |
Broj stanovnika Zlatna Greda (Bilje, Osječko-baranjska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 5 |
2021. | 5 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 31328 Lug |
Pozivni broj | +385(0)31 |
Autooznaka | BM |
Eko centar Zlatna Greda - 30. IX. 2006. kad je otvaran Panonski put mira
|
Zlatna Greda (mađ. Bokroshát, srp. Златна Греда) je naselje u Općini Bilje, Osječko-baranjska županija.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Zlatna Greda je smještena u istočnom dijelu Baranje blizu Dunava, u mikroregiji Dravsko-dunavskih ritova Istočnohrvatske ravnice. Udaljena je 19 km sjeveroistočno od općinskog sjedišta Bilja i 26 km od Osijeka, leži na nadmorskoj visini od 85 m. Nalazi se na kraju županijske ceste Ž4055, 5 km sjeveroistočno od Dvorca Tikveš, u šumama koje okružuju Park prirode Kopački rit uz sjeverni rub parka prirode.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Na popisima stanovništva Zlatna Greda iskazuje se kao dio naselja od 1948. godine pa je 1948. godine imala 671 stanovnika, godine 1953. 443 stanovnika, godine 1961. 434, godine 1971. 346 i godine 2001. samo 12 stanovnika. Godine 2006. imala je 6 stalnih stanovnika, a popisom stanovništva iz 2011. godine utvrđeno je da u naselju živi 5 stanovnika.
broj stanovnika | 671 | 443 | 434 | 346 | 57 | 46 | 12 | 5 | 5 | ||||||||
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Kao nekadašnja pustara Zlatna Greda je izgrađena krajem 19. stoljeća. Do 1991. godine bila je zaselak naselja Kneževi Vinogradi.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarsku osnovu Zlatne Grede čine ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, lovni i ekoturizam.
Lovni turizam razvija se preko Hrvatskih šuma u Lovištu Podunavlje - Podravlje i preko lovačkog doma Lovačkog doma "Zlatna greda".
Nakon 2000. godine naselje je ponovno oživjelo zahvaljujući radu istoimenog Ekocentra u operativi Ekološkog društva "Zeleni Osijek" iz Osijeka. (Vidi: Eko-centar NERKA), koje je nekadašnju upravnu zgradu što dominira naseljem pretvorilo u ekocentar.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Lajoš Nađ, nogometaš, nogometni djelatnik i kolekcionar
Znamenitosti i zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
Zlatna Greda pripada Župi bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije iz Bilja, Baranjski dekanat Đakovačke i srijemske županije.
U Turističkom vodiču istočne Slavonije i Baranje navodi se da "danas u Zlatnoj Gredi živi samo nekoliko stanovnika pa je ona raj za divljač iz okolnih šuma. Tako ovom pustarom neometano šeću jeleni i veprovi, u tihom i sigurnom zajedništvo s malobrojnim stanovnicima. Ljepota prirode koja ostavlja bez daha i osvaja na prvi pogled te blizina Dunava čine Zlatnu Gredu skrivenim draguljem Baranje".
Šport[uredi | uredi kôd]
Nekada je u Zlatnoj Gredi djelovao Nogometni klub "Jelen", koji se 1979/80. godine integrirao s nogometnim klubom iz Bilja i preselio u Bilje. Dvije godine kasnije na igralištu u Zlatnoj Gredi nogomet je počeo igrati Nogometni klub "Tikveš".
Vanjske poveznice i izvori[uredi | uredi kôd]
- Eko centar Zlatna Greda
- Hrvatske šume - Lovački dom "Zlatna greda"
- Panonski put mira (brošura) (str. 10)
- Turistički vodič istočne Slavonije i Baranje (2004)
|
Nedovršeni članak Zlatna Greda koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.