Pasati: razlika između inačica
bolji naslov pasati |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{bolji naslov|[[Pasati]]|r=prirodnije zvuči, a ima i mnogo [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Što_vodi_ovamo/Pasati poveznica prema "Pasati"]}} |
{{bolji naslov|[[Pasati]]|r=prirodnije zvuči, a ima i mnogo [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Što_vodi_ovamo/Pasati poveznica prema "Pasati"]}} |
||
[[Datoteka:Earth Global Circulation.jpg|desno|mini|300px|Smjer stalnih planetarnih vjetrova na Zemlji]] |
[[Datoteka:Earth Global Circulation.jpg|desno|mini|300px|Smjer stalnih planetarnih vjetrova na Zemlji]] |
||
'''Pasati''' su stalni planetarni [[vjetar|vjetrovi]] (pušu |
'''Pasati''' su stalni planetarni [[vjetar|vjetrovi]] (pušu tijekom cijele godine istog smjera na velike udaljenosti). |
||
==Opis pasata== |
|||
⚫ | Pasati su na sjevernoj Zemljinoj polutci sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog. Skretanje pasata se događa zbog [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]] (da nje nema, pasati bi puhali u smjeru sjever-jug). U višim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] pušu vjetrovi [[antipasati]] suprotnog smjera. |
||
Pušu iz područja suptropskih zemljopisnih širina (oko [[obratnice|obratnica]]) prema [[ekvator]]u. Nastaju zbog planetarne razlike u [[tlak zraka|tlaku zraka]] (u prostoru oko obratica je cijele godine visoki tlak zraka, a oko ekvatora niski). Pušu u cijelom području Zemlje u blizini ekvatora osim u jugoistočnoj i južnoj [[Azija|Aziji]] gdje umjesto njih pušu [[monsun]]i. |
|||
⚫ | Pasati su na sjevernoj Zemljinoj polutci sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog. Skretanje pasata se događa zbog [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]] (da nje nema, pasati bi puhali u smjeru [[sjever]]-[[jug]]). U višim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] pušu vjetrovi [[antipasati]] suprotnog smjera. |
||
Pasati su jači i pravilniji na Zemljinoj južnoj polutci (na njoj prevladava more, dok na sjevernoj polutci kopnene mase utječu na smjer i jačinu pasata). U pravilu su pasati koji dolaze s mora vlažni, a s kopna suhi (npr. jugoistočnoj [[Afrika|Africi]] jugoistočni pasat s [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] donosi padaline, dok sjeveroistočnoj Africi sjeveroistočni pasat koji puše iz Azije donosi sušu). |
Pasati su jači i pravilniji na Zemljinoj južnoj polutci (na njoj prevladava more, dok na sjevernoj polutci kopnene mase utječu na smjer i jačinu pasata). U pravilu su pasati koji dolaze s mora vlažni, a s kopna suhi (npr. jugoistočnoj [[Afrika|Africi]] jugoistočni pasat s [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] donosi padaline, dok sjeveroistočnoj Africi sjeveroistočni pasat koji puše iz Azije donosi sušu). |
Inačica od 27. listopada 2009. u 21:28
Pasati su stalni planetarni vjetrovi (pušu tijekom cijele godine istog smjera na velike udaljenosti).
Opis pasata
Pušu iz područja suptropskih zemljopisnih širina (oko obratnica) prema ekvatoru. Nastaju zbog planetarne razlike u tlaku zraka (u prostoru oko obratica je cijele godine visoki tlak zraka, a oko ekvatora niski). Pušu u cijelom području Zemlje u blizini ekvatora osim u jugoistočnoj i južnoj Aziji gdje umjesto njih pušu monsuni.
Pasati su na sjevernoj Zemljinoj polutci sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog. Skretanje pasata se događa zbog Zemljine rotacije (da nje nema, pasati bi puhali u smjeru sjever-jug). U višim slojevima atmosfere pušu vjetrovi antipasati suprotnog smjera.
Pasati su jači i pravilniji na Zemljinoj južnoj polutci (na njoj prevladava more, dok na sjevernoj polutci kopnene mase utječu na smjer i jačinu pasata). U pravilu su pasati koji dolaze s mora vlažni, a s kopna suhi (npr. jugoistočnoj Africi jugoistočni pasat s Indijskog oceana donosi padaline, dok sjeveroistočnoj Africi sjeveroistočni pasat koji puše iz Azije donosi sušu).
U doba jedrenjaka su pasati bili značajni za plovidbu (posebno iz Europe u Ameriku). Naziv im dolazi od španjolske riječi pasar=proći.