Turkmenski jezik: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Turkmenski je jezik [[turkmeni|Turkmena]] (Turkomani). Ima više dijalekata kojima govore različite plemenske skupine po kojima nose ime, to su: nokhurli, anauli, khasarli, nerezim, yomud, teke (tekke), goklen, salyr, saryq, ersari, cawdur. Sedam je glavnih i 24 manja plemena<ref>[http://www2.nupi.no/cgi-win//Russland/etnisk_b.exe?Turkmenian Ethnic groups: Turkmen]</ref>. |
Turkmenski je jezik [[turkmeni|Turkmena]] (Turkomani). Ima više dijalekata kojima govore različite plemenske skupine po kojima nose ime, to su: nokhurli, anauli, khasarli, nerezim, yomud, teke (tekke), goklen, salyr, saryq, ersari, cawdur. Sedam je glavnih i 24 manja plemena<ref>[http://www2.nupi.no/cgi-win//Russland/etnisk_b.exe?Turkmenian Ethnic groups: Turkmen]</ref>. |
||
U Turkmenistanu je nacionalni jezik. |
U Turkmenistanu je nacionalni jezik. |
||
[[pismo|Pisma]]: [[arapsko pismo|arapsko]], [[latinica]], [[ćirilica]] su još uvijek u uporabi. Do 1929 godine, u uporabi je bilo isključivo arapsko pismo, koje je tada dekretom zamijenila ćirilica. U novije doba, oba pisma se zamjenjuju posebno standardiziranom latinicom, što izaziva velike otpore protivnika. |
|||
== izvori == |
== izvori == |
||
Inačica od 30. listopada 2009. u 15:03
Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu. Njime govori oko 6,562,810 ljudi, od čega 3,430,000 Turkmenistanu (1995), 2,000,000 u Iranu (1997), 500,000 u Afganistanu (1995), te nekoloko stotina ljudi u turskoj u provinciji Tokat.
Turkmenski je jezik Turkmena (Turkomani). Ima više dijalekata kojima govore različite plemenske skupine po kojima nose ime, to su: nokhurli, anauli, khasarli, nerezim, yomud, teke (tekke), goklen, salyr, saryq, ersari, cawdur. Sedam je glavnih i 24 manja plemena[1].
U Turkmenistanu je nacionalni jezik.
Pisma: arapsko, latinica, ćirilica su još uvijek u uporabi. Do 1929 godine, u uporabi je bilo isključivo arapsko pismo, koje je tada dekretom zamijenila ćirilica. U novije doba, oba pisma se zamjenjuju posebno standardiziranom latinicom, što izaziva velike otpore protivnika.