Ćirilica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zastupljenost ćirilice u svijetu
Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji. Ćirilicu koriste sljedeći slavenski jezici (neki isključivo, a neki ravnopravno uz latinicu):

Ćirilicu rabe i mnogi neslavenski jezici na području bivšeg Sovjetskog Saveza (kazaški, kirgiski, tatarski, baškirski, čečenski) i njegovih satelitskih država (Mongolija). Do 1860. godine ćirilica se rabila i u Rumunjskoj, a do 1990. i u Moldaviji. Na latinicu su prešli i neki drugi jezici država koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza, npr. azerski, turkmenski i uzbečki.

Ulaskom Bugarske u EU 1. siječnja 2007., ćirilica postaje treće službeno pismo EU, uz latinicu i grčko pismo.[1] Prema podatcima iz 2011. godine 252 milijuna ljudi u Euroaziji rabi ćirilicu kao službeno pismo za svoj narodni jezik.

Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon glagoljice, slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili Ćiril i Metod, da bi približili Sveto Pismo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije.[2] Kod Hrvata se javlja posebna hrvatska redakcija ćirilice koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio Kliment Ohridski, Ćirilov i Metodov učenik, ali ova tvrdnja je sporna.

Slova ćirilice[uredi | uredi kôd]

Kao i abeceda, i ćirilična abeceda (azbuka) ima 30 slova, ali slova azbuke su poredana drugim redoslijedom.

Азбука
  • Azbuka:
  1. А, а – A, a
  2. Б, б – B, b
  3. В, в – V, v
  4. Г, г – G, g
  5. Д, д – D, d
  6. Ђ, ђ – Đ, đ
  7. Е, е – E, e
  8. Ж, ж – Ž, ž
  9. З, з – Z, z
  10. И, и – I, i
  11. Ј, ј – J, j
  12. К, к – K, k
  13. Л, л – L, l
  14. Љ, љ – Lj, lj
  15. М, м – M, m
  16. Н, н – N, n
  17. Њ, њ – Nj, nj
  18. О, о – O, o
  19. П, п – P, p
  20. Р, р – R, r
  21. С, с – S, s
  22. Т, т – T, t
  23. Ћ, ћ – Ć, ć
  24. У, у – U, u
  25. Ф, ф – F, f
  26. Х, х – H, h
  27. Ц, ц – C, c
  28. Ч, ч – Č, č
  29. Џ, џ – Dž, dž
  30. Ш, ш – Š, š

Slova navedena u tablici se odnose najviše na srpsku ćirilicu.


Ruska ćirilica ima dodatna slova, koja su nastala iz staroslavenskih glasova, najviše slova "jat". To su:

  1. Ё, ё – "jo"
  2. Й, й – kratko "i" (čita se slično kao "j")
  3. Щ, щ – "šć"
  4. Ъ, ъ – tvrdi znak
  5. Ы, ы – jeri (tvrdo "i")
  6. Ь, ь – meki znak
  7. Э, э – E, e
  8. Ю, ю – "ju"
  9. Я, я – "ja"


Dodatna ukrajinska slova:

  1. Ї, ї – "ji"
  2. Є, є – "je"
  3. Ґ, ґ – G, g
  4. І, і – I, i


Dodatna bjeloruska slova:

  1. Ў, ў – kratko "у"


Dodatna makedonska slova:

  1. Ѓ, ѓ – Đ, đ
  2. Ѕ, ѕ – Dz, dz
  3. Ќ, ќ – Ć, ć


Crnogorska ćirilica ima dodatna dva slova – Ć i З́, čiji su latinični ekvivalenti Ś i Ź.

Pretvorbe[uredi | uredi kôd]

Ćirilica se najčešće može pretvoriti u latinicu automatiziranim računalnim alatima. Uvjet je postojanje teksta u digitaliziranom obliku. Neki oblici ćirilice se mogu čak pretvoriti skoro 1:1, to jest svako slovo, ali poneka posebna slova ne postoje u drugim pismima (posebno latinici) najčešće izvedena iz staroslavenskog slova jat.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Leonard Orban (24. svibnja 2007.). "Cyrillic, the third official alphabet of the EU, was created by a truly multilingual European" (engl.). http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-07-330_en.pdf Pristupljeno 5. travnja 2015. 
  2. Leksikografski zavod Miroslav Krleža (25. siječnja 2019.). "Juri Žakan". http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194 Pristupljeno 25. siječnja 2019. 


Beta uc lc.svg Nedovršeni članak Ćirilica koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.