Magnetit: razlika između inačica
m robot Dodaje: is:Magnetít |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infokutija mineral |
{{Infokutija mineral |
||
| ime = Magnetit |
| ime = <big>Magnetit</big> |
||
| kategorija = Mineral |
| kategorija = Mineral |
||
| kutija_sirina = 300px |
| kutija_sirina = 300px |
||
| kutija_pozadinska_boja = # |
| kutija_pozadinska_boja = #aaaaaa |
||
| slika = magnetit.jpg |
| slika = magnetit.jpg |
||
| slika_velicina = |
| slika_velicina = |
||
Redak 44: | Redak 44: | ||
== Kristalna struktura == |
== Kristalna struktura == |
||
Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline [[kisik|kisikovih]] [[anion|aniona]] nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su [[kation|kationi]] Fe<sup>3+</sup>, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>. |
[[Datoteka:Magnetit1.jpg|mini|250px|lijevo|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]]Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline [[kisik|kisikovih]] [[anion|aniona]] nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su [[kation|kationi]] Fe<sup>3+</sup>, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>. |
||
<br> |
|||
[[Datoteka:Magnetit1.jpg|mini|250px|lijevo|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]] |
|||
<br> |
|||
<br> |
|||
<br> |
|||
==Literatura== |
|||
<br> |
|||
1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996. |
|||
<br> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 3. studenoga 2009. u 14:30
Magnetit | |
---|---|
Magnetit iz Južnog Tirola, sjeverna Italija |
|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | Fe3O4 |
Identifikacija | |
Molekularna masa | 231,55 g/mol |
Boja | crn |
Kristalni habitus | oktaedarski, rombododekaedarski |
Kristalni sustav | kubični, Fd3m |
Sraslaci | primjećeno je srastanje oktaedara |
Kalavost | nejasna |
Mohsova tvrdoća | 5,5-6,5 |
Sjaj | metalni |
Ogreb | crn |
Gustoća | 5,18 g/cm3 |
Točka tališta | 1535 °C |
Prozirnost | neproziran |
Magnetit, kemijska formula Fe3O4, je crni ferimagnetički željezov oksid u kojem željezovi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezova ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.
Fizička svojstva
Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.[1].
Kristalna struktura
Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe3+, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe2+ i Fe3+.
Izvori
- ↑ R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.