Filozofija egzistencije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
{{filozofija}}
Nema sažetka uređivanja
Redak 3: Redak 3:
U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.
U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.


Ocem egzistencijalne filozofije smatra se Danac [[Søren Kierkegaard]]. Daljnji su poticaji došli od [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Wilhelm Dilthey|Diltheya]], [[Edmund Husserl|Husserla]], [[Max Scheler|Schelera]].
Ocem egzistencijalne filozofije smatra se [[Danska|danski]] filozof 19. stoljeća [[Søren Kierkegaard]]. Daljnji su poticaji došli od [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Wilhelm Dilthey|Diltheya]], [[Edmund Husserl|Husserla]], [[Max Scheler|Schelera]].


U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]]) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca [[Ernesto Sábato|Ernesta Sábata]] ''[[O junacima i grobovima]]''. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput [[Jean-Paul Sartre|Sartrea]] i [[Albert Camus|Camusa]] što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su ''Mučnina'' i ''Stranac''.
U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]]) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca [[Ernesto Sábato|Ernesta Sábata]] ''[[O junacima i grobovima]]''. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput [[Jean-Paul Sartre|Sartrea]] i [[Albert Camus|Camusa]] što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su ''Mučnina'' i ''Stranac''.

Inačica od 22. siječnja 2010. u 18:26

Egzistencijalna filozofija je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).

U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se danski filozof 19. stoljeća Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.

Predstavnici