Dalmatinska akcija (1990.): razlika između inačica
Nova stranica: '''Dalmatinska akcija''' ('''DA''') povijesna je hrvatska regionalistička politička stranka lijeve orijentacije, koja je djelovala na području [[Dalmacija|... |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Osnovana je u [[Split]]u u jesen [[1990]]. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist [[Đermano Ćićo Senjanović]]. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. [[Mira Ljubić-Lorger]]. |
Osnovana je u [[Split]]u u jesen [[1990]]. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist [[Đermano Ćićo Senjanović]]. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. [[Mira Ljubić-Lorger]]. |
||
DA je na nacionalnu političku scenu došao na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.| |
DA je na nacionalnu političku scenu došao na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|parlamentarnim izborima]] [[1992.]], kada je Mira Ljubić-Lorger izabrana u [[Hrvatski sabor]] na zajedničkoj listi s regionalnim strankama [[Istarski demokratski sabor]] i [[Riječki demokratski savez]]. Stranka je svoj uspon nastavila i na lokalnim izborima početkom [[1993.]], kada je dobila svoje predstavnike u Skupštini [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], kao i Gradskom vijeću Splita i drugdje. |
||
Nikad nije mogla računati na razinu podrške kakvu je imao IDS u Istri, napadana je kao protuhrvatska i separatistička stranka zbog specifičnih [[Domovinski rat|ratnih]] i drugih okolnosti. |
Nikad nije mogla računati na razinu podrške kakvu je imao IDS u Istri, napadana je kao protuhrvatska i separatistička stranka zbog specifičnih [[Domovinski rat|ratnih]] i drugih okolnosti. |
||
Inačica od 27. siječnja 2010. u 16:05
Dalmatinska akcija (DA) povijesna je hrvatska regionalistička politička stranka lijeve orijentacije, koja je djelovala na području Dalmacije 1990-ih.
Osnovana je u Splitu u jesen 1990. godine, a prvi predsjednik joj je bio ugledan splitski humorist Đermano Ćićo Senjanović. Stranka se u svojem programu zalagala za regionalno preuređenje Hrvatske, odnosno stvaranje Dalmacije kao posebne upravne jedinice koja će dijeliti ovlasti sa središnjom vlasti u Zagrebu. Godinu dana kasnije Senjanović je napustio stranku, a na čelo je stala sociologinja dr. Mira Ljubić-Lorger.
DA je na nacionalnu političku scenu došao na parlamentarnim izborima 1992., kada je Mira Ljubić-Lorger izabrana u Hrvatski sabor na zajedničkoj listi s regionalnim strankama Istarski demokratski sabor i Riječki demokratski savez. Stranka je svoj uspon nastavila i na lokalnim izborima početkom 1993., kada je dobila svoje predstavnike u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, kao i Gradskom vijeću Splita i drugdje.
Nikad nije mogla računati na razinu podrške kakvu je imao IDS u Istri, napadana je kao protuhrvatska i separatistička stranka zbog specifičnih ratnih i drugih okolnosti. U rujnu 1993. njezino je sjedište u Splitu razneseno bombom, a članovi rukovodstva nakratko pritvoreni pod optužbom da su sami inscenirali taj napad.
Sudski proces je završio oslobađajućom presudom 1996. godine, ali je u međuvremenu Dalmatinska akcija znatno oslabila zbog stalnih raskola u rukovodstvu. Godine 1995. se na izborima natjecala za Sabor na listi lijevih stranaka pod vodstvom Akcije socijaldemokrata Hrvatske, ali nije obnovila parlamentarni status.
Na daljim lokalnim i nacionalnim izborima Dalmatinska akcija nije uspjela osvojiti nijedno mjesto te se je postupno počela gasiti. Godine 2003. i službeno je izbrisana iz registra političkih stranaka.
Dio njezinih bivših članova okupljen je u tzv. Maslinu – Dalmatinsku autonomašku stranku.