Razum: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Razum''' je sposobnost razboritog ([[logika|logičkog]], kritičkog) rasuđivanja. |
'''Razum''' je sposobnost razboritog ([[logika|logičkog]], kritičkog) rasuđivanja. |
||
U povijesti [[filozofija|filozofije]] odnos između razuma i [[um]]a određivalo se različito. [[Kant]]u je razum uža spoznajna moć, a um šira i viša, koja u sebi pored osjetilnosti obuhvaća i razum i stvaranje [[ideja]]. |
U povijesti [[filozofija|filozofije]] odnos između razuma i [[um]]a određivalo se različito. [[Kant]]u je razum uža spoznajna moć, a um šira i viša, koja u sebi pored osjetilnosti obuhvaća i razum i stvaranje [[ideja]]. |
||
==Etimologija== |
|||
Razum dolazi od latinskog " ''ratio'' ", pojama koji je u tadašnjem društvenom govoru ima značenje ''izračuna'' ili'' odnosa''. Ciceron je pojam iskoristio da bi preveo višeznačnu grčku riječ [[logos]]. |
|||
U srednjovjekovnoj [[skolastika|skolastici]] pojam ''ratio'' se koristio da bi se preveo grčki pojam ''dianoia'', (odnosno ono različito od ''nous-a'') pojam je preveden na latinski kao [[intelekt|intellectus]]. |
|||
{{Mrva}} |
{{Mrva}} |
||
Inačica od 13. veljače 2010. u 17:50
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja. U povijesti filozofije odnos između razuma i uma određivalo se različito. Kantu je razum uža spoznajna moć, a um šira i viša, koja u sebi pored osjetilnosti obuhvaća i razum i stvaranje ideja.
Etimologija
Razum dolazi od latinskog " ratio ", pojama koji je u tadašnjem društvenom govoru ima značenje izračuna ili odnosa. Ciceron je pojam iskoristio da bi preveo višeznačnu grčku riječ logos. U srednjovjekovnoj skolastici pojam ratio se koristio da bi se preveo grčki pojam dianoia, (odnosno ono različito od nous-a) pojam je preveden na latinski kao intellectus.
 |
| Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |