Tahiti

Tahićanska crna plaža

Tahiti, najveći otok u Francuskoj Polineziji.

Nalazi se u arhipelagu Društvenih otoka u južnom Tihom oceanu. Po popisu iz 2002., otok ima 169 674 stanovnika. Najveći grad je Papeete. Površina otoka iznosi 1048 km².

Otok se sastoji od 2 kružna dijela koja su spojena prevlakom. Oba su vulkanskog podrijetla, a zovu se „Tahiti nui“ (Veliki Tahiti) i „Tahiti iti“ (Mali Tahiti). Većina stanovništva živi na Velikom Tahitiju. Vegetacija na otoku je gusta tropska. Otok je pogodan za poljoprivredu, a okolni ocean je bogat ribom.

Povijest

Panorama Pepeetea

Prvobitno stanovništvo otoka su Polinežani.

Najznačajniji europski istraživač koji je pisao o Tahitiju bio je Louis Antoine de Bougainville. Njegovi spisi su u Europi stvorili sliku o Tahitiju kao rajskom otoku na kojem ljudi žive sretno i jednostavno, neiskvareni civilizacijom. Takve predstave inspirirale su utopijski koncept o "plemenitom divljaku" u europskoj filozofiji, npr. u djelima Jean-Jacquesa Rousseaua. Otok je posjetio i opisao James Cook 1774.

Tifus i velike boginje su krajem 18. stoljeća gotovo uništile lokalnu populaciju.

Godine 1880., Francuska preuzima suverenitet nad Tahitijem, koji je do tada bio pod njezinim protektoratom (od 1840-ih).

Kultura

Na otoku se koriste tahićanski i francuski jezik. Postoji Sveučilište Francuske Polinezije (Université de la Polynésie Française).

Značajna je lokalna glazba, uz korištenje originalnih instrumenata, i različite vrste plesa.

Na Tahitiju je 1890-ih živio i slikao Paul Gauguin.