Kolutićavci: razlika između inačica
Dodano 'Kretanje' i ispravljena podijela ('Myzostomida') |
|||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
[[Zvjezdani|Echiura]] štrcaljci - provjeriti: provjereno, to je samostalno koljeno--> |
[[Zvjezdani|Echiura]] štrcaljci - provjeriti: provjereno, to je samostalno koljeno--> |
||
'''Kolutićavci''' (Annelida) su [[životinje]] iz skupine [[beskralješnjaci|beskralješnjaka]], a dobili su ime po tome što im se tijelo sastoji od više kolutića. Upravo na osnovi te specifične građe tijela svrstani su u zasebno [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] u okviru grupe koljena [[Lophotrochozoa]] svrstanih među [[Protostomia]]. Kolutićavci se dijele na |
'''Kolutićavci''' (Annelida) su [[životinje]] iz skupine [[beskralješnjaci|beskralješnjaka]], a dobili su ime po tome što im se tijelo sastoji od više kolutića. Upravo na osnovi te specifične građe tijela svrstani su u zasebno [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] u okviru grupe koljena [[Lophotrochozoa]] svrstanih među [[Protostomia]]. Kolutićavci se dijele na tri razreda, [[mnogočetinaši|mnogočetinaše]], Myzostomida i [[pojasnici|pojasnike]], a pojasnici se zatim dijele na [[maločetinaši|maločetinaše]] i [[pijavice]]. Ukupno, u ovu skupinu spada oko 18.000 različitih [[vrsta]]. Najveća poznata vrsta živi u [[Australija|Australiji]] i može narasti do dužine od 3 [[metar|m]] (''Megascolides australis''), kao i jedna vrsta (''[[Eunice aphroditois]]'') koja živi u moru koja dosiže sličnu dužinu a ima do 1000 kolutića. Najmanje vrste žive u podzemnim vodama i u prostoru između zrnaca pijeska morske obale ([[Mesopsammon|Mezopsamon]]) a dosežu dužinu od 300 [[mikron]]a, dok je vrsta ''Dinophilus gyrociliatus'' duga čak samo 50 mikrona. |
||
== Građa == |
== Građa == |
||
Najvažnije [[evolucija (biologija)|evolucijske]] promjene koje su se dogodile kod kolutićavaca u odnosu na [[crvi|crvolike]] životinje je, da imaju [[sekundarna trbušna šupljina|sekundarnu trbušnu šupljinu]] (Coelom) i da su [[segmentiranje (biologija)|segmentirane]]{{nemam razdvojbu}}. U svakom se kolutiću organi ponavljaju, živčani je sustav ljestvičast, oplodnja je unakrsna, a prvi se put javlja zatvoren krvotok. |
Najvažnije [[evolucija (biologija)|evolucijske]] promjene koje su se dogodile kod kolutićavaca u odnosu na [[crvi|crvolike]] životinje je, da imaju [[sekundarna trbušna šupljina|sekundarnu trbušnu šupljinu]] (Coelom) i da su [[segmentiranje (biologija)|segmentirane]]{{nemam razdvojbu}}. U svakom se kolutiću organi ponavljaju, živčani je sustav ljestvičast, oplodnja je unakrsna, a prvi se put javlja zatvoren optjecajni sustav (krvotok). |
||
Jedna od najpoznatijih [[Porodica (taksonomija)|porodica]] kolutićavaca su [[gujavice|gujavica]]. |
Jedna od najpoznatijih [[Porodica (taksonomija)|porodica]] kolutićavaca su [[gujavice|gujavica]]. |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
==Disanje== |
==Disanje== |
||
Većina kolutićavaca na kopnu diše kožom pomoću procesa zvanog [[difuzija]]. To je i jako korisno za njih jer pomoću difuzije [[plinovi]] lako ulaze u [[krv]] i lako se izlučuju štetne [[tvari]] u [[okoliš]]. |
Većina kolutićavaca na kopnu diše kožom pomoću procesa zvanog [[difuzija]]. To je i jako korisno za njih jer pomoću difuzije [[plinovi]] lako ulaze u [[krv]] i lako se izlučuju štetne [[tvari]] u [[okoliš]]. |
||
==Kretanje== |
|||
Na trupnim kolutićima mnogočetinaša nalaze se sa svake strane strukture za kretanje - parapodiji, a kod maločetinaša, sa svake strane i trbušno, redovi manje ili više uočljivih četina. Pijavice nemaju ni parapodije ni četine. |
|||
==Podrijetlo== |
==Podrijetlo== |
||
Inačica od 14. ožujka 2010. u 14:00
| Kolutićavci | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Natkoljeno: | Lophotrochozoa |
| Koljeno: | Annelida Lamarck, 1809. |
| Razredi | |
| Baze podataka | |
Kolutićavci (Annelida) su životinje iz skupine beskralješnjaka, a dobili su ime po tome što im se tijelo sastoji od više kolutića. Upravo na osnovi te specifične građe tijela svrstani su u zasebno koljeno u okviru grupe koljena Lophotrochozoa svrstanih među Protostomia. Kolutićavci se dijele na tri razreda, mnogočetinaše, Myzostomida i pojasnike, a pojasnici se zatim dijele na maločetinaše i pijavice. Ukupno, u ovu skupinu spada oko 18.000 različitih vrsta. Najveća poznata vrsta živi u Australiji i može narasti do dužine od 3 m (Megascolides australis), kao i jedna vrsta (Eunice aphroditois) koja živi u moru koja dosiže sličnu dužinu a ima do 1000 kolutića. Najmanje vrste žive u podzemnim vodama i u prostoru između zrnaca pijeska morske obale (Mezopsamon) a dosežu dužinu od 300 mikrona, dok je vrsta Dinophilus gyrociliatus duga čak samo 50 mikrona.
Građa
Najvažnije evolucijske promjene koje su se dogodile kod kolutićavaca u odnosu na crvolike životinje je, da imaju sekundarnu trbušnu šupljinu (Coelom) i da su segmentirane. U svakom se kolutiću organi ponavljaju, živčani je sustav ljestvičast, oplodnja je unakrsna, a prvi se put javlja zatvoren optjecajni sustav (krvotok).
Jedna od najpoznatijih porodica kolutićavaca su gujavica.
Probavni sustav
Kolutićavci imaju jednostavan i otvoren probavni sustav. Hrana im ulazi kroz usta pa u ždrijelo, prolazi kroz dugačko crijevo i izlazi kroz crijevni otvor.
Disanje
Većina kolutićavaca na kopnu diše kožom pomoću procesa zvanog difuzija. To je i jako korisno za njih jer pomoću difuzije plinovi lako ulaze u krv i lako se izlučuju štetne tvari u okoliš.
Kretanje
Na trupnim kolutićima mnogočetinaša nalaze se sa svake strane strukture za kretanje - parapodiji, a kod maločetinaša, sa svake strane i trbušno, redovi manje ili više uočljivih četina. Pijavice nemaju ni parapodije ni četine.
Podrijetlo
Kolutićavci su se razvili od predaka koji su imali kolutićavo tijelo. Ti prastari kolutićavci su imali izdanke koji se smatraju početkom razvoja nogu.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Annelida |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Annelida |
