Vektorska analiza: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ar, bg, bn, bs, ca, de, en, eo, es, fi, fr, gl, he, hi, id, it, ja, ko, mk, nl, pt, ro, ru, th, tr, uk, zh
m robot Dodaje: ur:Vector calculus
Redak 92: Redak 92:
[[tr:Vektör hesabı]]
[[tr:Vektör hesabı]]
[[uk:Векторне числення]]
[[uk:Векторне числення]]
[[ur:Vector calculus]]
[[zh:向量分析]]
[[zh:向量分析]]

Inačica od 23. travnja 2010. u 09:15

Vektorska analiza je grana matematike koja proučava diferencijalni i integralni račun nad vektorskim poljima.

Najveću primjenu u matematici nalazi u diferencijalnoj geometriji i parcijalnim diferencijalnim jednadžbama, a od ostalih grana znanosti, najviše se koristi u fizici, posebno u elektrodinamici, mehanici fluida, gravitaciji i sl.

Ponekad se pojam vektorska analiza koristi kao sinonim za funkcije više varijabli, što nije ispravna bijekcija.

Vektorski operatori

Vektorska analiza koristi nekoliko temeljnih operatora, i proučava djelovanje tih operatora na funkcije, vektorska polja i sl.

Sve se te operacije mogu prikazati preko Hamiltonova operatora , što se izgovara kao [nabla]. U kartezijevu sustavu je definiran kao

a definicija operatora u zakrivljenim koordinatama malo je složenija.

Najjednostavnije operacije su:

Operacija Notacija
Gradijent
Rotacija
Divergencija
Laplasijan

Najpoznatiji teoremi

U vektorskoj analizi postoje četiri najbitnija teorema:

Naziv Izjava
Poopćena Newton-Leibnizova formula
Greenov teorem
Stokesov teorem
Gaussov teorem

Vezani pojmovi