Vektorska analiza: razlika između inačica
m robot Dodaje: ar, bg, bn, bs, ca, de, en, eo, es, fi, fr, gl, he, hi, id, it, ja, ko, mk, nl, pt, ro, ru, th, tr, uk, zh |
m robot Dodaje: ur:Vector calculus |
||
Redak 92: | Redak 92: | ||
[[tr:Vektör hesabı]] |
[[tr:Vektör hesabı]] |
||
[[uk:Векторне числення]] |
[[uk:Векторне числення]] |
||
[[ur:Vector calculus]] |
|||
[[zh:向量分析]] |
[[zh:向量分析]] |
Inačica od 23. travnja 2010. u 09:15
Vektorska analiza je grana matematike koja proučava diferencijalni i integralni račun nad vektorskim poljima.
Najveću primjenu u matematici nalazi u diferencijalnoj geometriji i parcijalnim diferencijalnim jednadžbama, a od ostalih grana znanosti, najviše se koristi u fizici, posebno u elektrodinamici, mehanici fluida, gravitaciji i sl.
Ponekad se pojam vektorska analiza koristi kao sinonim za funkcije više varijabli, što nije ispravna bijekcija.
Vektorski operatori
Vektorska analiza koristi nekoliko temeljnih operatora, i proučava djelovanje tih operatora na funkcije, vektorska polja i sl.
Sve se te operacije mogu prikazati preko Hamiltonova operatora , što se izgovara kao [nabla]. U kartezijevu sustavu je definiran kao
a definicija operatora u zakrivljenim koordinatama malo je složenija.
Najjednostavnije operacije su:
Operacija | Notacija |
---|---|
Gradijent | |
Rotacija | |
Divergencija | |
Laplasijan |
Najpoznatiji teoremi
U vektorskoj analizi postoje četiri najbitnija teorema:
Naziv | Izjava |
---|---|
Poopćena Newton-Leibnizova formula | |
Greenov teorem | |
Stokesov teorem | |
Gaussov teorem |