Sankt Pölten: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: de:St. Pölten
Redak 20: Redak 20:
[[cy:Sankt Pölten]]
[[cy:Sankt Pölten]]
[[da:Sankt Pölten]]
[[da:Sankt Pölten]]
[[de:Sankt Pölten]]
[[de:St. Pölten]]
[[el:Ζανκτ Πέλτεν]]
[[el:Ζανκτ Πέλτεν]]
[[en:Sankt Pölten]]
[[en:Sankt Pölten]]

Inačica od 9. svibnja 2010. u 10:53

Sveti Hipolit (Sankt Pölten) je grad u Austriji i glavni grad Donje Austrije. U gradu živi 51.548 stanovnika.

Povijest

Već u neolitu nastaju prva naselja na mestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Sa propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. g. pominje se naselje Trajsma.

Oko 771. g. osnovan je benediktinski manastir posvećen Svetom Ipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. 1050. g. naselje dobija pravo trgovišta, oko 1159. g. i pravo grada. U 13. veku grad se širi i dobija bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habzburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se novo daju gradska prava pri čemu dobija veće povlastice.

U doba ratova sa Osmanlijama gradski bedemi Sv. Hipolita uspešno odbijaju turske napade 1529. g. i 1683. g. Posle 1560. g., sa reformacijom, glavni deo stanovnika postaje protestantske veroispovesti. Posle 1573. g. sledi protivreformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. g. U 17. i 18. veku grad doživljava barokni procvat i dobija svoj istorijski izgled. Napoleon zauzima 1805. g. Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sledeće tri godine.

Sa gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. g. Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Posle 1903. g. nastaju prva velika preduzeća. Grad postaje veći i 1922. g. postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovina grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955. g. 1972. g. Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.