Donja Austrija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Donja Austrija
Niederösterreich
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Donja Austrije na karti Austrije
Država Flag of Austria.svg Austrija
Glavni grad Sankt Pölten
Najveći grad Sankt Pölten
ISO 3166-2 AT-3
Površina 19.186,27 km² (1. od 9)
Koordinate
 - z. š. 47° 25' – 49° 1'
 - z. d. 14° 27' – 17° 4'
Veličina
 - sjever-jug 178 km
 - istok-zapad 196 km
Najviša točka 2076 m
(Schneeberg)
Najniža točka 139 m
(Općina Berg)
Stanovništvo 2. od 9
 - ukupno (2017.) 1.665.753
Donja Austrija s općinama
Službena stranica www.noe.gv.at/noe/index.html

Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna država. Površina države je 19.177,78 km² a u njoj živi 1.608.045 stanovnika. Glavni grad ove savezne države je Sveti Hipolit (njem. Sankt Pölten).[1]

Donja Austrija graniči s Češkom i Slovačkom te austrijskim saveznim državama Gornjom Austrijom (njem. Oberösterreich), Štajerskom (njem. Steiermark) i Gradišćem (njem. Burgenland), a okružuje i Beč, glavni grad Austrije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Četiri zemljopisna područja Donje Austrije

S površinom od 19.177,78 km², Donja Austrija je najveća savezna država Austrije.

Reljef[uredi | uredi kôd]

Donja Austrija većim je dijelom ravničarsko i bregovito područje. Središnji i istočni dio u sklopu su prostrane Bečke kotline, koja je mjestimično ispresijecana pobrežjima i brdima. Nadmorska visina je oko 200-250 metara. Planinska područja nalaze se na jugu (Vapnenačke Alpe) i zapadu (gorje Manhartsberg). Pojedini su vrhovi u alpskim krajevima Donje Austrije viši i od 2000 metara nadmorske visine, dok je Manhartsberg znatno niži. Na zapadu Donje Austrije nalazi se tjesnac Dunava – dolina Wachau, koja je i na popisu svjetske baštine UNESCO-a. U istočnom podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa u tom području Donje Austrije ima mnogo toplica.

Klima[uredi | uredi kôd]

Donja Austrija ima blagu umjereno kontinentalnu klimu, koja samo u najvišim dijelovima prelazi u planinsku.

Vode[uredi | uredi kôd]

Središnjim dijelom Donje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim dijelom državnog identiteta. Dunav je posebno slikovit na zapadu, gdje se nalazi dolina Wachau u tjesnacu rijeke, koja je na popisu kulturne baštine UNESCO-a. Dunav u saveznoj državi ima nekoliko pritoka; sa sjevera teku rijeke Kamp i Morava (na granici s Slovačkom), a s juga rijeke Enns, Jivica, Traisen i Litava.


Povijest[uredi | uredi kôd]

Iako je pojam Donje Austrije nastao još u srednjem vijeku, današnja savezna država nastala je još za vrijeme Austrijskog Vojvodstva, zajedno s Gornjom Austrijom. Godine 1921., grad Beč, zbog svog značaja i veličine, je izdvojen u zasebnu saveznu državu, ali je i dalje obavljao imao ulogu sjedišta pokrajine.

1986. godine na referendumu Sankt Pölten (hrv. Sveti Hipolit) je izabran za novo glavno sjedište Donje Austrije.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema posljednjim podacima iz 2011. godine Donja Austrija ima preko 1,6 milijuna stanovnika, pa je nakon Beča druga savezna država po broju stanovnika. Posljednjih desetljeća broj stanovnika se brže povećava od državnog prosjeka zbog širenja urbanog područja Beča na okolne dijelove savezne države.

Gustoća[uredi | uredi kôd]

Gustoća naseljenosti je oko 84 st./km², što je niže od državnog prosjeka. Dijelovi uz grad Beč su mnogo bolje naseljeni (150-250 st./km²), dok su pogranični prostori na sjeveru i istoku i planinski na jugozapadu i sjeverozapadu mnogo manje gustoće naseljenosti (<50 st./km²).

Etnički sastav[uredi | uredi kôd]

Donja Austrija je tradicionalno naseljena Austrijancima. Povijesnih manjina nema, ali je se tijekom 1990-ih, 2000-ih i 2010-ih naselio značajan broj doseljenika (posebno iz bivše Jugoslavije, Turske i Sirije) u većim gradovima i naseljima oko grada Beča.[2]

Stanovništvo kroz povijest[uredi | uredi kôd]

Popisi prije 1857.
Godina Broj stanovništvo
oko 1527. 0.500.000
oko 1600. 0.580.000
oko 1700. 0.630.000
1754. 0.922.000
1780. 0.974.000
1790. 1.000.000
1794/95. 1.028.300
1810. 1.040.700
1821. 1.142.600
1830. 0.881.500
1840. 0.896.600
1850. 0.976.600
1857. 0.987.900

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. LZMK / Hrvatska enciklopedija: Sankt Pölten. Pristupljeno 23. rujna 2022.
  2. (njem.) Bevölkerung am 1.1.2015 und 1.1.2016 nach detaillierter Staatsangehörigkeit und Bundesland, Statistik Austria, pristupljeno 10. studenoga 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Donja Austrija