Donja Austrija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Donja Austrija
Oberösterreich
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Donja Austrije na karti Austrije
Glavni grad Sankt Pölten
Najveći grad Sankt Pölten
ISO 3166-2 AT-3
Površina 19.186,27 km² (1. od 9)
Koordinate
 - z. š. 47° 25' – 49° 1'
 - z. d. 14° 27' – 17° 4'
Veličina
 - sjever-jug 178 km
 - istok-zapad 196 km
Najviša točka 2076 m
(Schneeberg)
Najniža točka 139 m
(Općina Berg)
Stanovništvo 2. od 9
 - ukupno (2017.) 1.665.753
Donja Austrija s općinama
Službena stranica www.noe.gv.at/noe/index.html

Donja Austrija (njem. Niederösterreich; stari naziv: "Erzherzogtum Österreich unter der Enns", hrv. "Krunsko vojvodstvo Austrija niže od (rijeke) Enns") je austrijska savezna država. Površina države je 19.177,78 km² a u njoj živi 1.608.045 stanovnika. Glavni grad je Sveti Hipolit.

Donja Austrija graniči sa Češkom i Slovačkom i austrijskim saveznim državama Gornjom Austrijom (njem. Oberösterreich), Štajerskom (njem. Steiermark) i Gradišćem (njem. Burgenland), i okružuje grad Beč.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Četvrti Donje Austrije

S površinom od 19.177,78 km², Donja Austrija je po veličini najveća savezna država Austrije.

Reljef[uredi VE | uredi]

Donja Austrija je većinom ravničarsko do bregovito područje. Središnji i istočni dio je u sklopu prostrane Bečke kotline, koja je mjestimično ispresijecana pobrežjima i brdima. Nadmorska visina je oko 200-250 metara. Planinska područja se javljaju na jugu (Krečnjačke Alpe) i zapadu (gorje Manhartsberg). Na Alpima se nalazi i vrhovi s preko 2000 metara nadmorske visine, dok je Manhartsberg znatno niži. Na zapadu Donje Austrije se nalazi tjesnac Dunava – dolina Wachau, koja je se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a. U istočnom podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dati dio Donje Austrije bogat toplicama.

Klima[uredi VE | uredi]

Donja Austrija ima blagu umjereno kontinentalnu klimu, koja samo u najvišim dijelovima prelazi u planinsku.

Vode[uredi VE | uredi]

Središnjim dijelom Donje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim dijelom državnog identiteta. Dunav je posebno slikovit na zapadu, gdje se nalazi dolina Wachau u tjesnacu rijeke, koja je na popisu kulturne baštine UNESCO-a. Dunav u saveznoj državi ima nekoliko pritoka; s sjevera teku rijeke Kamp i Morava (na granici s Slovačkom), a s juga rijeke Enns, Jivica, Traisen i Litava.


Povijest[uredi VE | uredi]

Iako je pojam Donje Austrije nastao još u srednjem vijeku, današnja savezna država nastala je još za vrijeme Austrijskog Vojvodstva, zajedno s Gornjom Austrijom. Godine 1921., grad Beč, zbog svog značaja i veličine, je izdvojen u zasebnu saveznu državu, ali je i dalje obavljao imao ulogu sjedišta pokrajine.

1986. godine na referendumu Sankt Pölten (hrv. Sveti Hipolit) je izabran za novo glavno sjedište Donje Austrije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema posljednjim podacima iz 2011. godine Donja Austrija ima preko 1,6 milijuna stanovnika, pa je nakon Beča druga savezna država po broju stanovnika. Posljednjih desetljeća broj stanovnika se brže povećava od državnog prosjeka uslijed širenja urbanog područja Beča na okolne dijelove savezne države.

Gustoća[uredi VE | uredi]

Gustoća naseljenosti je oko 84 st./km², što je niže od državnog prosjeka. Dijelovi uz grad Beč su mnogo bolje naseljeni (150-250 st./km²), dok su pogranični prostori na sjeveru i istoku i planinski na jugozapadu i sjeverozapadu mnogo manje gustoće naseljenosti (<50 st./km²).

Etnički sastav[uredi VE | uredi]

Donja Austrija je tradicionalno naseljena Austrijancima. Povijesnih manjina nema, ali je se tijekom 1990-ih, 2000-ih i 2010-ih naselio značajan broj doseljenika (posebno iz bivše Jugoslavije, Turske i Sirije) u većim gradovima i naseljima oko grada Beča.[1]

Stanovništvo kroz povijest[uredi VE | uredi]

Popisi prije 1857.
Godina Broj stanovništvo
oko 1527. 0.500.000
oko 1600. 0.580.000
oko 1700. 0.630.000
1754. 0.922.000
1780. 0.974.000
1790. 1.000.000
1794/95. 1.028.300
1810. 1.040.700
1821. 1.142.600
1830. 0.881.500
1840. 0.896.600
1850. 0.976.600
1857. 0.987.900

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (njem.) Bevölkerung am 1.1.2015 und 1.1.2016 nach detaillierter Staatsangehörigkeit und Bundesland, Statistik Austria, pristupljeno 10. studenoga 2018.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]