Ohridska arhiepiskopija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Uklopi iz|Ohridski arhiepiskop}} |
{{Uklopi iz|Ohridski arhiepiskop}} |
||
'''Ohridska arhiepiskopija''', crkvena organizacija sa sjedištem u [[Ohrid]] |
'''Ohridska arhiepiskopija''', crkvena organizacija sa sjedištem u [[Ohrid|Ohridu]]; osnovao po vrene na [[prvo bugarsko carstvo]]. Car [[Bazilije II.]] osnovao kao [[patrijaršija|patrijaršiju]], a tek poslije 1018. postala je [[arhiepiskopija]].; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 [[eparhija]], od kojih su 9 nosile naziv [[mitropolija]]: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska. |
||
Ohridska arhieparhija imala je status [[autokefalna crkva|autokefalne crkve]] u [[ |
Ohridska arhieparhija imala je status [[autokefalna crkva|autokefalne crkve]] u [[Turska Carevina|Turskoj Carevini]], a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti [[Grci|grčke narodnosti]]. Zbog financijskih teškoća i pohlepe [[Carigrad|carigradske patrijaršije]], autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. I. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji. |
||
Poglavar [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonske pravoslavne crkve]] od 4. |
Poglavar [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonske pravoslavne crkve]] od 4. X. 1958. godine nosi titulu [[ohridski arhiepiskop|ohridskog arhiepiskopa]]. |
||
== Vidi još == |
|||
Na saboru održanom [[1967.]] godine u Ohridu, donijeta je odluka o obnavljanju autokefalnosti Ohridske arhiepiskopije. Do današnjeg dana, srpska, grčka i bugarska pravoslavna Crkva nisu priznale autokefalnost Ohridske arhiepiskopije. |
|||
*[[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija]] |
|||
=== Izvor === |
|||
* {{Kizvori|MEP}} |
|||
[[Kategorija:Pravoslavlje]] |
[[Kategorija:Pravoslavlje]] |
Inačica od 23. svibnja 2010. u 01:14
Ohridska arhiepiskopija, crkvena organizacija sa sjedištem u Ohridu; osnovao po vrene na prvo bugarsko carstvo. Car Bazilije II. osnovao kao patrijaršiju, a tek poslije 1018. postala je arhiepiskopija.; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 eparhija, od kojih su 9 nosile naziv mitropolija: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
Ohridska arhieparhija imala je status autokefalne crkve u Turskoj Carevini, a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti grčke narodnosti. Zbog financijskih teškoća i pohlepe carigradske patrijaršije, autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. I. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.
Poglavar Makedonske pravoslavne crkve od 4. X. 1958. godine nosi titulu ohridskog arhiepiskopa.