Tekija: razlika između inačica
kategorija Islamski misticizam |
m robot Dodaje: sh:Tekija |
||
Redak 25: | Redak 25: | ||
[[pt:Tekke]] |
[[pt:Tekke]] |
||
[[ru:Ханака]] |
[[ru:Ханака]] |
||
[[sh:Tekija]] |
|||
[[sr:Текија (грађевина)]] |
[[sr:Текија (грађевина)]] |
||
[[sv:Khanaqa]] |
[[sv:Khanaqa]] |
Inačica od 12. lipnja 2010. u 16:18
Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.
Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu.