Koralji: razlika između inačica

Koralji
	Kameni koralji (Scleractinia) iz rodova Montipora i Scolymia
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Cnidaria;
Razred:	Anthozoa; Ehrenberg, 1831.
Podrazredi
	* Hexacorallia Octocorallia;
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 18. studenoga 2010. u 07:16

Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime.^[1]

S oko 6000 poznatih vrsta koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 redova i 150 porodica. Morfološki oblik meduza u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku polipa. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova lovki koje sadrže žarne stanice. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, puževa, mnogočetinaša, morskih pauka i zvjezdača.^[1]

Kao svi žarnjaci, i koralji su mesojedi, iako neke vrste dopunjuju hranu tvarima koje "proizvode" mikroskopske alge (dinoflagelati) koje žive u u njihovu tijelu u simbiotskom odnosu s njima.^[1]

Stanište

Koralji su životinje vezane isključivo uz vodu i rasprostranjeni su u svim svjetskim morima gdje ih se može naći sve do dubine od 6.000 metara. Vrste koje žive pojedinačno (solitarne) vezane su za čvrstu podlogu ili duboko ukopane u mulj ili pijesak. Koralji koji tvore kolonije prekrivaju podlogu ili tvore kosture najrazličitijih oblika. Vrste koje žive kolonijalno grade grebene (grebenotvorci) i imaju vapnenast, rožnat ili gumasto građen unutrašnji ili vanjski kostur.^[1] Za sve vrste koje su grebenotvorci tipično je da žive u plitkoj (do 40 metara), bistroj vodi jer žive u simbiotskom odnosu s algama kojima je za život neophodno dovoljno svjetla. Koraljni grebeni su najveće strukture u živom svijetu.

Sistematizacija

Hexacorallia
(šesterolovkaši)

Cerijantusi (Ceriantharia)

	Moruzgve (Actiniaria)

	Antipatarije [antipatrije, (crni koralji)^[2] Antipatharia]

	Koralimofarije (Corallimorpharia)

	Kameni koralji (Scleractinia)

	Zoanthidea, Zoanthiniaria

Octocorallia
(osmerolovkaši)

	Kožasti koralji (meki, mekani koralji, Alcyonacea)

	Helioporacea

	Perasti koralji (Pennatulacea)

Filogeneza Anthozoa^[3]

Koralji se dijele na podrazrede šesterolovkaša i osmerolovkaše, što je određeno brojem lovki odnosno pregrada u tijelu polipa, odnosno njihovom šestero- ili osmerozračnom simetrijom.^[4]

Podrazred šesterolovkaša uključuje i važne koralje - grebenotvorce: kamene koralje, moruzgve i njihove srodnike cerijantuse i Zoanthidea. Genetičke studije ribosomskih DNK cerijantusa pokazale su da su oni monofilijski, odnosno najstariji, temeljni razvojni red ovih drugih.^[5]

Osmerolovkaši danas obuhvaćaju peraste i kožaste koralje, kao i Helioporacea. Perasti koralji, koji danas uključuju i koralje poznate kao gorgonije, ranije su bili razvrstavani u zaseban podrazred.^[4]

Hrvatska

U Hrvatskoj se koralje po prastaroj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.^[6]

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d "Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7
↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, ISBN 953-6036-36-3
↑ Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, Enciklopedija jadranskih koralja, Marijan tisak, Split 2008. ISBN 978-953-214-446-8
↑ ^a ^b Daly, M. 2007. The phylum Cnidaria: A review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus (PDF). Zootaxa. 1668: 1–766. ISSN 1175-5326 Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
↑ Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller. lipnja 1995. Systematic relationships within the Anthozoa (Cnidaria: Anthozoa) using the 5'-end of the 28S rDNA (PDF). Molecular Phylogeny and Evolution. 4 (2): 175–183. doi:10.1006/mpev.1995.1017. PMID 7663762 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
↑ Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8
»A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."«
(Županović, 1995., 348.)

[Enciklopedija-1] "Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7

[2] Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, ISBN 953-6036-36-3

[3] Hrvatska imena preuzeta iz: Milišić Neven, Enciklopedija jadranskih koralja, Marijan tisak, Split 2008. ISBN 978-953-214-446-8

[Daly-4] Daly, M. 2007. The phylum Cnidaria: A review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus (PDF). Zootaxa. 1668: 1–766. ISSN 1175-5326 Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)

[5] Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller. lipnja 1995. Systematic relationships within the Anthozoa (Cnidaria: Anthozoa) using the 5'-end of the 28S rDNA (PDF). Molecular Phylogeny and Evolution. 4 (2): 175–183. doi:10.1006/mpev.1995.1017. PMID 7663762 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[6] Županović, Šime. Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?, Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8
»A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."«
(Županović, 1995., 348.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 }}
-'''Koralji''' (lat. Anthozoa) [[razred (taksonomija)|razred]] su u [[koljeno (taksonomija)|koljenu]] [[žarnjaci|žarnjaka]]. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista potsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime<ref name="Enciklopedija">"Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7 </ref>.
+'''Koralji''' (lat. Anthozoa) [[razred (taksonomija)|razred]] su u [[koljeno (taksonomija)|koljenu]] [[žarnjaci|žarnjaka]]. Riječ "anthozoa" znači "cvjetajuća životinja". Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke što je vjerojatno bilo i podloga za ovo ime.<ref name="Enciklopedija">"Životinje", Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7</ref>
-S oko 6.000 poznatih [[vrsta]] koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 [[red (taksonomija)|red]]ova i 150 [[porodica (taksonomija)|porodica]]. Morfološki oblik [[meduze|meduza]] u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku [[polip]]a. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova [[lovka|lovki]] koje sadrže [[žarna stanica|žarne stanice]]. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, [[puževi|puževa]], [[mnogočetinaši|mnogočetinaša]], [[morski pauci|morskih pauka]] i [[zvjezdače|zvjezdača]]<ref name="Enciklopedija"/>.
+S oko 6000 poznatih [[vrsta]] koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u 9 [[red (taksonomija)|red]]ova i 150 [[porodica (taksonomija)|porodica]]. Morfološki oblik [[meduze|meduza]] u ovom razredu je reduciran, što znači da se koralji pojavljuju samo u obliku [[polip]]a. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova [[lovka|lovki]] koje sadrže [[žarna stanica|žarne stanice]]. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, [[puževi|puževa]], [[mnogočetinaši|mnogočetinaša]], [[morski pauci|morskih pauka]] i [[zvjezdače|zvjezdača]].<ref name="Enciklopedija"/>
-Kao svi žarnjaci, i koralji su [[mesojed]]i, iako neke vrste dopunjuju hranu tvarima koje "proizvode" mikroskopske [[alge]] ([[dinoflagelati]]) koje žive u u njihovu tijelu u [[simbioza|simbiotskom]] odnosu s njima<ref name="Enciklopedija"/>.
+Kao svi žarnjaci, i koralji su [[mesojed]]i, iako neke vrste dopunjuju hranu tvarima koje "proizvode" mikroskopske [[alge]] ([[dinoflagelati]]) koje žive u u njihovu tijelu u [[simbioza|simbiotskom]] odnosu s njima.<ref name="Enciklopedija"/>
 ==Stanište==
-Koralji su životinje vezane isključivo uz vodu i rasprostranjeni su u svim svjetskim [[more|morima]] gdje ih se može naći sve do dubine od 6.000 metara. Vrste koje žive pojedinačno (solitarne) vezane su za čvrstu podlogu ili duboko ukopane u mulj ili pijesak. Koralji koji tvore [[kolonija (biologija)|kolonije]] prekrivaju podlogu ili tvore [[kostur]]e najrazličitijih oblika. Vrste koje žive kolonijalno grade [[greben]]e (grebenotvorci) i imaju [[vapnenac|vapnenast]], [[rog|rožnat]] ili [[guma]]sto građen [[endoskelet|unutrašnji]] ili [[egzoskelet|vanjski kostur]]<ref name="Enciklopedija"/>. Za sve vrste koje su  grebenotvorci tipično je da žive u plitkoj (do 40 metara), bistroj vodi jer žive u simbiotskom odnosu s algama kojima je za život neophodno dovoljno svjetla.  [[Koraljni greben]]i su najveće strukture u živom svijetu.
+Koralji su životinje vezane isključivo uz vodu i rasprostranjeni su u svim svjetskim [[more|morima]] gdje ih se može naći sve do dubine od 6.000 metara. Vrste koje žive pojedinačno (solitarne) vezane su za čvrstu podlogu ili duboko ukopane u mulj ili pijesak. Koralji koji tvore [[kolonija (biologija)|kolonije]] prekrivaju podlogu ili tvore [[kostur]]e najrazličitijih oblika. Vrste koje žive kolonijalno grade [[greben]]e (grebenotvorci) i imaju [[vapnenac|vapnenast]], [[rog|rožnat]] ili [[guma]]sto građen [[endoskelet|unutrašnji]] ili [[egzoskelet|vanjski kostur]].<ref name="Enciklopedija"/> Za sve vrste koje su  grebenotvorci tipično je da žive u plitkoj (do 40 metara), bistroj vodi jer žive u simbiotskom odnosu s algama kojima je za život neophodno dovoljno svjetla.  [[Koraljni greben]]i su najveće strukture u živom svijetu.
 ==Sistematizacija==
@@ Redak 33: / Redak 33: @@
     |2={{klad
         |1=[[Moruzgve]] (Actiniaria)
-        |2=[[Antipatarije]] [antipatrije, ([[crni koralji]]<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, ISBN 953-6036-36-3</ref>) Antipatharia]
+        |2=[[Antipatarije]] [antipatrije, ([[crni koralji]])<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'', Zagreb, ISBN 953-6036-36-3</ref> Antipatharia]
         |3=[[Koralimofarije]] (Corallimorpharia)
         |4=[[Kameni koralji]] (Scleractinia)
@@ Redak 48: / Redak 48: @@
 }}
-Koralji se dijele na [[podrazred]]e [[šesterolovkaši|šesterolovkaša]] i [[osmerolovkaši|osmerolovkaše]], što je određeno brojem lovki odnosno pregrada u tijelu [[polip (žarnjaci)|polip]]a, odnosno njihovom šestero- ili osmerozračnom [[simetrija|simetrijom]]<ref name="Daly">{{cite journal
+Koralji se dijele na [[podrazred]]e [[šesterolovkaši|šesterolovkaša]] i [[osmerolovkaši|osmerolovkaše]], što je određeno brojem lovki odnosno pregrada u tijelu [[polip (žarnjaci)|polip]]a, odnosno njihovom šestero- ili osmerozračnom [[simetrija|simetrijom]].<ref name="Daly">{{cite journal
 |last=Daly
 |first=M.
 |coauthors=Brugler, M.P., Cartwright, P., Collins, A.G., Dawson, M.N., Fautin, D.G., France, S.C., McFadden, C.S., Opresko, D.M., Rogriguez, E., Romano, S.L. & Stake, J.L.
-|date=2007
+|date=2007.
 |title=The phylum Cnidaria: A review of phylogenetic patterns and diversity 300 years after Linnaeus
 |journal=Zootaxa
@@ Redak 58: / Redak 58: @@
 |pages=1-766
 |issn=1175-5326
-|url=http://www.nhm.ku.edu/inverts/pdf/daly%20et%20al%20Zootaxa.pdf}}</ref>.
+|url=http://www.nhm.ku.edu/inverts/pdf/daly%20et%20al%20Zootaxa.pdf}}</ref>
-Podrazred šesterolovkaša uključuje i važne koralje - grebenotvorce: [[kameni koralji|kamene koralje]], [[moruzgve]] i njihove srodnike [[cerijantusi|cerijantuse]] i [[Zoanthidea]]. Genetičke studije ribosomskih [[DNK]] cerijantusa pokazale su da su oni [[kladistika|monofilijski]], odnosno najstariji, temeljni razvojni red ovih drugih <ref>{{cite journal| author = Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller
+Podrazred šesterolovkaša uključuje i važne koralje - grebenotvorce: [[kameni koralji|kamene koralje]], [[moruzgve]] i njihove srodnike [[cerijantusi|cerijantuse]] i [[Zoanthidea]]. Genetičke studije ribosomskih [[DNK]] cerijantusa pokazale su da su oni [[kladistika|monofilijski]], odnosno najstariji, temeljni razvojni red ovih drugih.<ref>{{cite journal| author = Chen, C. A., D. M. Odorico, M. ten Lohuis, J. E. N. Veron, and D. J. Miller
- | year = 1995
+ | year = 1995.
- | month = June
+ | month = lipnja
  | title = Systematic relationships within the Anthozoa (Cnidaria: Anthozoa) using the 5'-end of the 28S rDNA
  | journal = Molecular Phylogeny and Evolution
@@ Redak 71: / Redak 71: @@
  | url = http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6WNH-45R889V-14-1&_cdi=6963&_user=10&_orig=search&_coverDate=06%2F30%2F1995&_qd=1&_sk=999959997&view=c&wchp=dGLbVzz-zSkzV&md5=531282d4acffe5b53431d2dcb91df8a8&ie=/sdarticle.pdf
  | doi = 10.1006/mpev.1995.1017
-}}</ref>.
+}}</ref>
-Osmerolovkaši danas obuhvaćaju [[perasti koralji|peraste]] i [[kožasti koralji|kožaste koralje]], kao i [[Helioporacea]]. Perasti koralji, koji danas uključuju i koralje poznate kao [[gorgonije]], ranije su bili razvrstavani u zaseban podrazred<ref name="Daly"/>
+Osmerolovkaši danas obuhvaćaju [[perasti koralji|peraste]] i [[kožasti koralji|kožaste koralje]], kao i [[Helioporacea]]. Perasti koralji, koji danas uključuju i koralje poznate kao [[gorgonije]], ranije su bili razvrstavani u zaseban podrazred.<ref name="Daly"/>
+== Hrvatska ==
+U Hrvatskoj se koralje po prastaroj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.<ref>Županović, Šime. ''Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?'', Zagreb : AGM, 1995., str. 348., ISBN 953-174-048-8 {{Citat|A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima "sikama" oko otoka Žirja, govorila: "Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora."|Županović, 1995., 348.}}</ref>
 ==Izvori==