Trešnja: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Divlja trešnja premješteno na Trešnja: Trešnja i divlja trešnja su jedna te ista vrsta. Ne postoji posebna vrsta "pitome trešnje". Trešnja je poznatiji i korišteniji naziv od divlje trešnje.
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Taksokvir
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| boja = lightgreen
| naziv = Divlja trešnja
| naziv = Trešnja
| slika = Prunus avium fruit.jpg
| slika = Prunus avium fruit.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Lišće i plod divlje trešnje
| slika_opis = Lišće i plod trešnje
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
Redak 16: Redak 16:
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne|L.]]
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne|L.]]
}}
}}
'''Divlja trešnja''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Prunus avium'') je [[bjelogorica|listopadna]] [[vrsta]] [[drvo|drveća]] iz porodice [[Rosaceae]].
'''Trešnja''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Prunus avium'') je [[bjelogorica|listopadna]] [[vrsta]] [[drvo|drveća]] iz porodice [[Rosaceae]].


== Rasprostranjenost ==
== Rasprostranjenost ==


Areal divlje trešnje je cijela [[Europa]] i [[zapadna Azija]].
Areal trešnje je cijela [[Europa]] i [[zapadna Azija]].


== Izgled ==
== Izgled ==
[[Stablo]] divlje trešnje naraste do 20 m, prsnog promjera do 70 cm. [[Kora (biljke)|Kora]] je sivo-crvenkaste [[Boja|boje]], sjajna, glatka, ljušti se u obliku koncentričnih krugova. Pri dnu debla stvara se tamni lub, koji se uzdužno raspucava. Izbojci su s jedne strane sivkasti, dok su s druge strane smeđkasti. [[Pup]]ovi su jajoliko čunjasti, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem smeđkastih ljuskica, čiji su rubovi sivkasti. Smješteni su naizmjenično i često nagomilani.
[[Stablo]] trešnje naraste do 20 m, prsnog promjera do 70 cm. [[Kora (biljke)|Kora]] je sivo-crvenkaste [[Boja|boje]], sjajna, glatka, ljušti se u obliku koncentričnih krugova. Pri dnu debla stvara se tamni lub, koji se uzdužno raspucava. Izbojci su s jedne strane sivkasti, dok su s druge strane smeđkasti. [[Pup]]ovi su jajoliko čunjasti, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem smeđkastih ljuskica, čiji su rubovi sivkasti. Smješteni su naizmjenično i često nagomilani.


[[List]]ovi su eliptični do obrnuto jajoliki, na vrhu ušiljeni, a na bazi suženi, rubovi su napiljeni. Listovi su dugi do 12 cm, s donje strane posuti rijetkim bijelim dlačicama. Na prijelazu od plojke do peteljke lista vide se dvije crvenkaste žlijezde. Prije otpadanja listovi pocrvene. [[Cvijet|cvjetovi]] rastu prije listanja, na prošlogodišnjim izbojcima. Bijele su boje, rastu gusto nagomilani, vise na dugim stapkam, a cvat je u obliku gronje. [[Plod]] je trešnja, jestiva tamnocrvena koštunica s debelim, mesnatim i sočnim usplođem.
[[List]]ovi su eliptični do obrnuto jajoliki, na vrhu ušiljeni, a na bazi suženi, rubovi su napiljeni. Listovi su dugi do 12 cm, s donje strane posuti rijetkim bijelim dlačicama. Na prijelazu od plojke do peteljke lista vide se dvije crvenkaste žlijezde. Prije otpadanja listovi pocrvene. [[Cvijet|cvjetovi]] rastu prije listanja, na prošlogodišnjim izbojcima. Bijele su boje, rastu gusto nagomilani, vise na dugim stapkam, a cvat je u obliku gronje. [[Plod]] je trešnja, jestiva tamnocrvena koštunica s debelim, mesnatim i sočnim usplođem.



[[Kategorija:Prunus]]
[[Kategorija:Prunus]]

Inačica od 11. prosinca 2010. u 22:52

Trešnja
Lišće i plod trešnje
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Rosaceae
Potporodica:Prunoideae
Rod:Prunus
Vrsta:P. avium
Dvojno ime
Prunus avium
L.
Rasprostranjenost
Baze podataka

Trešnja (lat. Prunus avium) je listopadna vrsta drveća iz porodice Rosaceae.

Rasprostranjenost

Areal trešnje je cijela Europa i zapadna Azija.

Izgled

Stablo trešnje naraste do 20 m, prsnog promjera do 70 cm. Kora je sivo-crvenkaste boje, sjajna, glatka, ljušti se u obliku koncentričnih krugova. Pri dnu debla stvara se tamni lub, koji se uzdužno raspucava. Izbojci su s jedne strane sivkasti, dok su s druge strane smeđkasti. Pupovi su jajoliko čunjasti, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem smeđkastih ljuskica, čiji su rubovi sivkasti. Smješteni su naizmjenično i često nagomilani.

Listovi su eliptični do obrnuto jajoliki, na vrhu ušiljeni, a na bazi suženi, rubovi su napiljeni. Listovi su dugi do 12 cm, s donje strane posuti rijetkim bijelim dlačicama. Na prijelazu od plojke do peteljke lista vide se dvije crvenkaste žlijezde. Prije otpadanja listovi pocrvene. cvjetovi rastu prije listanja, na prošlogodišnjim izbojcima. Bijele su boje, rastu gusto nagomilani, vise na dugim stapkam, a cvat je u obliku gronje. Plod je trešnja, jestiva tamnocrvena koštunica s debelim, mesnatim i sočnim usplođem.