Paradigma: razlika između inačica
m [r2.6.5] robot Mijenja: fa:الگوواره |
lektura |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomema. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci,obitelji, grupe, narodi, struke itd. |
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomema. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci,obitelji, grupe, narodi, struke itd. |
||
Paradigma stvara mentalni filter kroz koji um propušta samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeću sliku svijeta. Paradigma se može usporediti sa obojenim naočalama. Ukoliko npr. paradigma ima zelenu boju oni koji gledaju kroz zelene naočale vidjet će svijet obojen u zelenim tonovima i sve dok ne skinu zelene naočale sve će im se činiti zeleno i za to će staviti ruku u vatru.Tek kada skinu “zelene naočale “shvatit će da stvari nisu nužno u zelenom tonu već poprimaju drugačije tonove ovisno o novim naočalama koje stave. |
Paradigma stvara mentalni filter kroz koji um propušta samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeću sliku svijeta. Paradigma se može usporediti sa obojenim naočalama. Ukoliko npr. paradigma ima zelenu boju oni koji gledaju kroz zelene naočale vidjet će svijet obojen u zelenim tonovima i sve dok ne skinu zelene naočale sve će im se činiti zeleno i za to će staviti ruku u vatru.Tek kada skinu “zelene naočale “shvatit će da stvari nisu nužno u zelenom tonu već poprimaju drugačije tonove ovisno o novim naočalama koje stave. |
||
Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji |
Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme. |
||
Pojam se koristi u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] i [[znanost|znanosti]] za opisivanje različitih koncepta. |
Pojam se koristi u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] i [[znanost|znanosti]] za opisivanje različitih koncepta. |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
{{mrva}} |
{{mrva}} |
||
[[Kategorija:Gramatika]] |
[[Kategorija:Gramatika]] |
||
[[Kategorija:Filozofija]] |
[[Kategorija:Filozofija]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[rue:Парадіґма]] |
[[rue:Парадіґма]] |
||
[[ar:بارادايم]] |
[[ar:بارادايم]] |
||
[[az:Paradiqma]] |
[[az:Paradiqma]] |
Inačica od 13. ožujka 2011. u 11:11
Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učini razumljivim“; plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak , ocrtavanje,ili predrasudu.
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomema. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci,obitelji, grupe, narodi, struke itd. Paradigma stvara mentalni filter kroz koji um propušta samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeću sliku svijeta. Paradigma se može usporediti sa obojenim naočalama. Ukoliko npr. paradigma ima zelenu boju oni koji gledaju kroz zelene naočale vidjet će svijet obojen u zelenim tonovima i sve dok ne skinu zelene naočale sve će im se činiti zeleno i za to će staviti ruku u vatru.Tek kada skinu “zelene naočale “shvatit će da stvari nisu nužno u zelenom tonu već poprimaju drugačije tonove ovisno o novim naočalama koje stave. Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme.
Pojam se koristi u jezikoslovlju i znanosti za opisivanje različitih koncepta.
U znanosti o znanosti koncept paradigme sustavno je uveo filozof Thomas Kuhn, posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "Struktura znanstvenih revolucija".