Sveti Petar u okovima: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
Statua [[Mojsije|Mojsija]] završena je 1515., i trebala je biti originalno jedna od 47 slobodnostojećeh statua za grobnicu pape Julija II. ali postaje centralna statua odmah uz papin grob. Mojsije je isklesan sa rogovima a razlog za to je prevođenje sa [[hebrejski jezik|hebrejskog]] gdje se "snop svjetla" i " rogovi" slično izgovaraju. U to vrijeme, ova vrsta [[ikona|ikonografskog]] simbolizma je bila nornalna pri klesanju sakralnih objekata, jer je bilo lakše prikazati rogove nego zrake svjetla. |
Statua [[Mojsije|Mojsija]] završena je 1515., i trebala je biti originalno jedna od 47 slobodnostojećeh statua za grobnicu pape Julija II. ali postaje centralna statua odmah uz papin grob. Mojsije je isklesan sa rogovima a razlog za to je prevođenje sa [[hebrejski jezik|hebrejskog]] gdje se "snop svjetla" i " rogovi" slično izgovaraju. U to vrijeme, ova vrsta [[ikona|ikonografskog]] simbolizma je bila nornalna pri klesanju sakralnih objekata, jer je bilo lakše prikazati rogove nego zrake svjetla. |
||
Drugi umjetnički radovi uključuju Guercinova platna ''Svetog Augustina'' i ''Svete Margarete'', spomenik kardinalu Girolamu Agucchiju kojeg je dizajnirao Domenichino i koji je također nacrtao fresku u sakristiji bazilike; ''Oslobođenje Svetog Petra'' (1604.). |
|||
Other works of art include two canvases of ''Saint Augustine'' and ''St. Margaret'' by [[Guercino]], the monument of [[Cardinal (Catholicism)|Cardinal]] [[Girolamo Agucchi]] designed by [[Domenichino]], who is also the painter of a sacristy fresco depicting the ''Liberation of St. Peter'' (1604). The [[altarpiece]] on the first chapel to the left is a ''[[Deposition from the Cross|Deposition]]'' by [[Cristoforo Roncalli]]. The tomb of Cardinal [[Nicholas of Kues]] (d 1464), with its [[relief]], ''Cardinal Nicholas before St Peter'', is by [[Andrea Bregno]]. Painter and sculptor [[Antonio Pollaiuolo]] is buried at the left side of the entrance. He is the Florentine sculptor who added the figures of [[Romulus and Remus]] to the sculpture of the[Capitoline Wolf on the Capitol. <ref>"Sculpture" . ''The Oxford Encyclopedia of Classical Art and Architecture.'' Ed. John B. Hattendorf. Oxford University Press, 2007.</ref> The tomb of Cardinal Cinzio Passeri Aldobrandini, decorated with imagery of the Grim Reaper, is also in the church. |
|||
Slika iza oltara u prvoj kapeli na lijevoj strani koju je nacrtao Cristoforo Roncalli je "Skidanje s križa". Za grobnicu kardinala [[Nikola Kuzanski|Nikole Kuzanskog]] iz 1464., sa njenim reljefom "kardinal Nikola pred Svetim Petrom, zaslužan je Andrea Bregno. |
|||
Slikar i kipar Antonio Pollaiuolo sahranjen je lijevo od ulaza. Ovaj kipar, podrijetlom iz [[Firenca|Firence]], dodao je figure [[Romul]]a i Rema na [[Kapitolijska vučica|kapitolijsku vučicu]]. <ref>"Sculpture" . ''The Oxford Encyclopedia of Classical Art and Architecture.'' Ed. John B. Hattendorf. Oxford University Press, 2007.</ref> |
|||
Arheolozi su 1876. otkrili grobnicu za koju se vjerovalo da sadrži ostatke Makabejskih mučenika, opisanih u 2 Makabejcima 7-41.<ref>Taylor Marshall, <em>The Crucified Rabbi: Judaism and the Origins of the Catholic Christianity</em>, Saint John Press, 2009 ISBN 978-0-578-03834-6 page 170.</ref> Teško je povjerovato da su ovo ostaci [[Židovi|židovskih]] mučenika koji su žrtvovali svoje živote u [[Jeruzalem]]u. Njihov spomen da je istog dana kada i spomen dan čuda spajanja dvaju okova, 1. kolovoza svake godine. |
|||
⚫ | |||
Treći [[oltar]] u lijevom prolazu sadrži [[mozaik]] [[Sveti Sebastijan|svetog Sebastijana]] iz 7. stoljeća. Ovaj mozaik se poistovjećuje sa izbijanjem [[kuga|kuge]] u Paviji, gradu smještenom u sjevernoj Italiji. Kuga se mogla zaustaviti jedino ako bi se oltar Svetog Sebastjana sagradio u crkvi S. Pietro in Vincoli u tom gradu. Ovaj priča prihvaćeba je u Rimu i odatle dolazi i oltar. |
|||
In 1876 archeologists discovered the tombs of those once believed to be the [[Woman with seven sons|seven Maccabean martyrs]] depicted in 2 Maccabees 7-41.<ref>Taylor Marshall, <em>The Crucified Rabbi: Judaism and the Origins of the Catholic Christianity</em>, Saint John Press, 2009 ISBN 978-0-578-03834-6 page 170.</ref> It is highly unlikely that these are in fact the Jewish martyrs that had offered their lives in Jerusalem. They are remembered each year on 1 August, the same day as the miracle of the fusing of the two chains. |
|||
⚫ | |||
The third altar in the left aisle holds a mosaic of [[Saint Sebastian]] from the seventh century. This mosaic is related to an outbreak of plague in [[Pavia]], in northern Italy. It would only stop if an altar was built for St. Sebastian in the church of S. Pietro in Vincoli in that city. Somehow this story also became accepted in Rome. Hence the altar. |
|||
==Galerija== |
==Galerija== |
Inačica od 21. ožujka 2011. u 21:00
San Pietro in Vincoli (hrv. Sveti Petar u okovima ) je rimokatolička crkva i bazilika u Rimu, poznata po Michelangelovoj statui Mojsija, dijelu groba pape Julija II..
Povijest
Poznata i kao Basilica Eudoxiana, sagrađena je prvo na starim ostacima [1] između 432. i 440. da bi se u njoj smjestile relikvije okova kojima je Sveti Petar bio okovan u Jeruzalemu, poznatim iz epizode Oslobođenje Svetog Petra.
Carica Licinia Eudoxia (supruga cara Valentinijana III.), dobila je okove kao poklon svoje majke Aelie Eudocie supruge bizantskog cara Teodozija II., koje je pokazala papi Lav I.. Aelia Eudocia je dobila ove okove kao poklon od Iuvenalis, Jeruzalemskog biskupa. Prema legendi, kada ih je Lav uporedio sa okovima kojima je Sveti Petar bio okovan u rimskom Mamertine zatvoru, dvoji su se okovi čudesno spojili. [2] Okovi se čuvaju u relikvijaru ispod baziličkog glavnog oltara.
Baziliku koju posvećuje 439. papa Siksto III., prolazi kroz nekoliko restauracija, između ostalih Hadrijan I. a i u 11. stoljeću. Između 1471. i 1503. godine, koje je izabran papa Julije II., rođak pape Siksta IV., kardinal Della Rovere, pravi značajnije izmjene u izgledu bazilike. Portik bazilike koji je dodan 1475. pripisuje se Bacciu Pontelliju dok segradnja klaustara (149.3-1503.) pripisuje Giulianu da Sangallu. Kasniji radovi napravljeni su početkom 18. stoljeća pod Francescom Fontanom a slijedi i obnova 1875. godine. Titulus "S. Petri ad vincula" dodjeljen je 20. studenog, 2010. Donaldu Wuerlu. Prethodnik mu je bio kardinal Pío Laghi, koji je umro 11. siječnja 2009. godine.
Dvojica papa izabrana su u ovoj crkvi : papa Ivan II., 533. i papa Grgur VII., 1073. godine. Crkva je locirana na na brežuljku Colle Oppio nedaleko Cavour stanice podzemne željeznice na kratkoj udaljenosti od Colosseuma. Uz Baziliku je zgrada tehničkog sveučilišta La Sapienza.
Unutrašnjost
U unutrašnjosti je brod sa dva prolaza i tri apside rardvojene antičkim dorskim stupovima.
Statua Mojsija završena je 1515., i trebala je biti originalno jedna od 47 slobodnostojećeh statua za grobnicu pape Julija II. ali postaje centralna statua odmah uz papin grob. Mojsije je isklesan sa rogovima a razlog za to je prevođenje sa hebrejskog gdje se "snop svjetla" i " rogovi" slično izgovaraju. U to vrijeme, ova vrsta ikonografskog simbolizma je bila nornalna pri klesanju sakralnih objekata, jer je bilo lakše prikazati rogove nego zrake svjetla.
Drugi umjetnički radovi uključuju Guercinova platna Svetog Augustina i Svete Margarete, spomenik kardinalu Girolamu Agucchiju kojeg je dizajnirao Domenichino i koji je također nacrtao fresku u sakristiji bazilike; Oslobođenje Svetog Petra (1604.).
Slika iza oltara u prvoj kapeli na lijevoj strani koju je nacrtao Cristoforo Roncalli je "Skidanje s križa". Za grobnicu kardinala Nikole Kuzanskog iz 1464., sa njenim reljefom "kardinal Nikola pred Svetim Petrom, zaslužan je Andrea Bregno. Slikar i kipar Antonio Pollaiuolo sahranjen je lijevo od ulaza. Ovaj kipar, podrijetlom iz Firence, dodao je figure Romula i Rema na kapitolijsku vučicu. [3]
Arheolozi su 1876. otkrili grobnicu za koju se vjerovalo da sadrži ostatke Makabejskih mučenika, opisanih u 2 Makabejcima 7-41.[4] Teško je povjerovato da su ovo ostaci židovskih mučenika koji su žrtvovali svoje živote u Jeruzalemu. Njihov spomen da je istog dana kada i spomen dan čuda spajanja dvaju okova, 1. kolovoza svake godine.
Treći oltar u lijevom prolazu sadrži mozaik svetog Sebastijana iz 7. stoljeća. Ovaj mozaik se poistovjećuje sa izbijanjem kuge u Paviji, gradu smještenom u sjevernoj Italiji. Kuga se mogla zaustaviti jedino ako bi se oltar Svetog Sebastjana sagradio u crkvi S. Pietro in Vincoli u tom gradu. Ovaj priča prihvaćeba je u Rimu i odatle dolazi i oltar.
Galerija
-
Statua Michelangelovog Mojsija u bazilici
-
Relikvijar sa okovima Svetog Petra
-
Freske Giacoma Coppia iz (1577.)
-
Mozaik Svetog Sebastijana
Popis kardinala-svećenika od 1405.
Popis kardinala koji su upravljali crkvom [5][6]
|
|
Izvori
- ↑ Excavations in 1956-59 revealed older foundation of the same dimensions, rising on Roman remains of various periods, the oldest dating to Republican times (Touring Club Italiano, Roma e dintorni, Milan, 1965:337-39).
- ↑ In this way two provenances were fused.
- ↑ "Sculpture" . The Oxford Encyclopedia of Classical Art and Architecture. Ed. John B. Hattendorf. Oxford University Press, 2007.
- ↑ Taylor Marshall, The Crucified Rabbi: Judaism and the Origins of the Catholic Christianity, Saint John Press, 2009 ISBN 978-0-578-03834-6 page 170.
- ↑ Cardinal Title S. Pietro in Vincoli
- ↑ The Cardinals of the Holy Roman Church
- Federico Gizzi, Le chiese medievali di Roma, Newton Compton/Rome, 1998.