Neogotika: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m r2.6.1) (robot Dodaje: be:Неаготыка |
||
Redak 18: | Redak 18: | ||
[[ar:العمارة القوطية الجديدة]] |
[[ar:العمارة القوطية الجديدة]] |
||
[[be:Неаготыка]] |
|||
[[be-x-old:Нэаготыка]] |
[[be-x-old:Нэаготыка]] |
||
[[bg:Неоготика]] |
[[bg:Неоготика]] |
||
Redak 28: | Redak 29: | ||
[[es:Arquitectura neogótica]] |
[[es:Arquitectura neogótica]] |
||
[[eu:Arkitektura neogotiko]] |
[[eu:Arkitektura neogotiko]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Style néogothique]] |
[[fr:Style néogothique]] |
||
[[fy:Neogotyk]] |
[[fy:Neogotyk]] |
||
[[gl:Arquitectura neogótica]] |
[[gl:Arquitectura neogótica]] |
||
⚫ | |||
[[he:התחייה הגותית]] |
[[he:התחייה הגותית]] |
||
[[hu:Neogótika]] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[lb:Neigotik]] |
[[lb:Neigotik]] |
||
[[lt:Neogotika]] |
|||
[[li:Neogotiek]] |
[[li:Neogotiek]] |
||
[[ |
[[lt:Neogotika]] |
||
[[nl:Neogotiek]] |
[[nl:Neogotiek]] |
||
⚫ | |||
[[no:Nygotikk]] |
[[no:Nygotikk]] |
||
[[nrm:Néo-Gothique]] |
[[nrm:Néo-Gothique]] |
||
Redak 48: | Redak 50: | ||
[[sk:Neogotika]] |
[[sk:Neogotika]] |
||
[[sr:Неоготика]] |
[[sr:Неоготика]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Nygotik]] |
[[sv:Nygotik]] |
||
[[th:สถาปัตยกรรมฟื้นฟูกอธิค]] |
[[th:สถาปัตยกรรมฟื้นฟูกอธิค]] |
Inačica od 6. lipnja 2011. u 15:51
Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20. stoljeća.
Neogotika u Europi
U Velikoj Britaniji neogotika se pojavljuje već u prvoj polovini 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća, osobito u viktorijanskom razdoblju postaje jedan od dominantnih arhitektonskih stilova. Na području kontinentalne Europe prve primjere neogotičkih gradnji nalazimo krajem 18. stoljeća, no tek nakon 1830-ih ovaj se stil počinje jače širiti, osobito u sakralnom graditeljstvu (Votivna crkva u Beču, katedrala u Linzu), iako se mogu naći i brojni primjeri profanih građevina u neogotičkom stilu (gradska vijećnica u Beču, parlament u Budimpešti).
Neogotika u Hrvatskoj
Pojavljuje se povremeno već u prvoj polovini 19. stoljeća, no tek se od 1850-ih godina počinje jače širiti. Od važnijih primjera neogotičkih gradnji iz sredine 19. st. treba istaći osobito restauraciju dvorca Trakošćan, te župne crkve u Voloderu, Veleševcu i Bukevju. Zahvaljujući djelovanju Friedricha Schmidta i njegovih učenika u Hrvatskoj (ponajprije Hermana Bolléa, Josipa Vancaša i Vinka Rauschera), od sredine 1870-ih neogotika počinje dominirati sakralnom arhitekturom Hrvatske (restauracije crkve svetoga Marka i katedrale u Zagrebu, nove župne crkve u Granešini. Tounju, Dugom Selu, Desiniću i drugdje).
Izvori
- Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.
- Herman Bollé - izgradnja i opremanje katedrale u Đakovu (1876. – 1884.). // Croatica Christiana periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vol. XXXIII, br. 63., Zagreb, 2009., str. 109-127
- Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.
- Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.