MoMA: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{reflist}} +{{izvori}}) |
m r2.7.1) (robot Dodaje: ko:뉴욕 현대 미술관 |
||
Redak 60: | Redak 60: | ||
[[ja:ニューヨーク近代美術館]] |
[[ja:ニューヨーク近代美術館]] |
||
[[ka:თანამედროვე ხელოვნების მუზეუმი (ნიუ-იორკი)]] |
[[ka:თანამედროვე ხელოვნების მუზეუმი (ნიუ-იორკი)]] |
||
[[ko:뉴욕 현대 미술관]] |
|||
[[nl:Museum of Modern Art]] |
[[nl:Museum of Modern Art]] |
||
[[no:Museum of Modern Art]] |
[[no:Museum of Modern Art]] |
Inačica od 20. srpanj 2011. u 14:44
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (popularno, MoMA) je muzej umjetnosti u centru Manhattan-a grada New York City, SAD, na 53. ulici, izmeđ 5. i 6. avenije. Sam po sebi je institucija koja je odgovorna za razvoj i kolekciju modernih umjetničkih djela, a često ga ističu kao najutjecajniji muzej moderne umjetnosti u svijetu.[1] Muzejska kolekcija predstavlja nenadmašan presjek moderne i suvrmene svjetske umjetnosti.[2] uključujući djela arhitekture, dizajna, crteže, slike, skulpture, fotografije, grafike, ilustrirane knjige, ali i filmove i elektroničke medije.
Knjižnica i arhivi u MoMA-i sadrže preko 300,000 knjiga, umjetničkih knjiga, kao i predmeta od više od 70,000 umjetnika. Arhiva prije svega sadrži materijal vezan za modernu i suvremenu umjetnost. Također je dom za mnogostruko nagrađivan restoran imena The Modern, kojim upravlja Francuski šef Gabriel Kreuther.
Muzej je otvoren 7. listopada 1929. godine izložbom djela van Gogha, Gaugina, Serauta i Cezannea, kao prvi muzej moderne umjetnosti u SAD-u. Najutjecajni predsjednik muzeja bio je Nelson Rockefeller (1939.-1958.) koji je i premjestio muzej na današnju lokaciju.
Galerija
-
Vincent van Gogh, Zvjezdana noć, 1889.
-
Henri Rousseau, La Bohémienne endormie (Uspavana ciganka), 1897.
-
Umberto Boccioni, Jedinstvene forme kretanja u prostoru, 1913.
-
Kazimir Maljevič, Bijelo na bijelom, 1918.
-
Dizajnerski namještaj u muzeju.
-
Philip Johnson, Model staklene kuće.
-
Theo van Doesburg, Kompozicija VII (krava), 1947.
-
Andy Warhol, Konzerve Campbell juhe, 1950.
U posjedu galerije su i:
- Claude Monet, Lopoči (triptih), 1890.-1906.
- Henri Matisse, Ples, 1910., i Šljivin cvat, 1948.
- Umberto Boccioni, Grad koji se širi, 1910.
- Giorgio de Chirico, Ljubavna pjesma, 1914.
- Salvador Dali, Postojanost sjećanja, 1931.
- Piet Mondrian, Brodway Boogie Woogie, 1941.
- Francis Bacon, Slika (1946.), 1946.
- Andrew Wyeth, Kristinin svijet, 1948.
- Jackson Pollock, Broj. 31., 1950.
- Barnett Newman, Slomljeni obelisk, 1963.
Te djela Cézannea, Fride Kahlo, Maxa Ernsta, i dr.
Bilješke
- ↑ [1] Fred S. Kleiner, Gardnerova umjetnost kroz stoljeća, Thomson Wadsworth, 2005., STR. 796. ISBN 0495004782
- ↑ Muzej moderne umjetnosti – njujorška svjetska umjetnost