Magnetit: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: fa:مگنتیت |
m r2.6.4) (robot Dodaje: kk:Магнетит |
||
Redak 90: | Redak 90: | ||
[[it:Magnetite]] |
[[it:Magnetite]] |
||
[[ja:磁鉄鉱]] |
[[ja:磁鉄鉱]] |
||
[[kk:Магнетит]] |
|||
[[ko:자철석]] |
[[ko:자철석]] |
||
[[lt:Magnetitas]] |
[[lt:Magnetitas]] |
Inačica od 24. srpnja 2011. u 05:06
Magnetit | |
---|---|
Magnetit iz Južnog Tirola, sjeverna Italija |
|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | Fe3O4 |
Identifikacija | |
Molekularna masa | 231,55 g/mol |
Boja | crn |
Kristalni habitus | oktaedarski, rombododekaedarski |
Kristalni sustav | kubični, Fd3m |
Sraslaci | primjećeno je srastanje oktaedara |
Kalavost | nejasna |
Mohsova tvrdoća | 5,5-6,5 |
Sjaj | metalni |
Ogreb | crn |
Gustoća | 5,18 g/cm3 |
Točka tališta | 1535 °C |
Prozirnost | neproziran |
Magnetit, kemijska formula Fe3O4, je crni ferimagnetički željezov oksid u kojem željezovi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezna ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.
Fizička svojstva
Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.[1].
Kristalna struktura
Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe3+, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe2+ i Fe3+.
Izvori
- ↑ R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Magnetit |